Tijekom prošle godine Koprivničko–križevačka županija ostala je bez 791 stanovnika, pokazuju to najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS). U prirodnom prirastu su Podravina i Prigorje na 592 više umrlih od rođenih, a i migracijski saldo je negativan jer imamo 199 više odseljenih, nego doseljenih. Događa se to dok novi podaci DZS-a pokazuju da se migracijska slika Hrvatske mijenja i masovno iseljavanje u inozemstvo posljednjih godina značajno usporava, ali je zato sve izraženije preseljavanje stanovništva unutar države. Upravo je to trend koji pogađa i Podravinu i Prigorje, koja je tijekom prošle godine migracijama izgubila gotovo 200 stanovnika. Prema podacima DZS-a, u Koprivničko–križevačku županiju iz inozemstva su se doselile 784 osobe, dok ih se 755 odselilo pa je vanjski migracijski saldo ostao u blagom plusu od 29 stanovnika. No, znatno nepovoljnija slika vidi se u unutarnjim migracijama. Iz drugih županija doselile su se 533 osobe, dok ih je 761 odselilo u druge dijelove Hrvatske, što znači negativan međužupanijski saldo od 228 stanovnika pa su po tomePodravina i Prigorje tako prošle godine izgubili 199 stanovnika migracijama. Takav rezultat svrstava Koprivničko-križevačku županiju među kontinentalne županije koje i dalje bilježe pad broja stanovnika, premda je situacija povoljnija nego u pojedinim slavonskim krajevima. Sisačko–moslavačka županija zabilježila je najveći ukupni migracijski minus od 558 stanovnika, Brodsko–posavska izgubila je 205 stanovnika, dok je Koprivničko–križevačka odmah iza nje s minusom od 199 osoba i po tome je treća u Hrvatskoj. Usporedba sa susjednim županijama pokazuje zanimljive razlike.
Osjetno manje
Varaždinska županija ostvarila je blagi ukupni migracijski plus od 79 stanovnika, a Međimurska plus od 68 i obje su uspjele nadoknaditi manji odljev stanovništva prema drugim dijelovima Hrvatske pozitivnom međunarodnom migracijom. Podaci potvrđuju da se priroda migracija posljednjih godina bitno promijenila jer nekada je najveći problem bilo iseljavanje u Njemačku i druge zapadnoeuropske zemlje, dok danas Koprivničko–križevačka županija gotovo da nema gubitak u međunarodnim migracijama. Glavni izazov postaje odlazak stanovništva u druge hrvatske županije, ponajprije prema Zagrebu i okolici, gdje su plaće, tržište rada i mogućnosti zapošljavanja znatno povoljniji. Na razini Hrvatske pozitivan vanjski migracijski saldo ostaje visok i iznosi 19.180 stanovnika, no osjetno je manji nego prethodne dvije godine. Najveći dobitnici migracija ostaju Zagrebačka, Istarska, Splitsko–dalmatinska, Primorsko–goranska županija i Grad Zagreb, koji privlače stanovništvo i iz inozemstva i iz drugih dijelova Hrvatske. Za Koprivničko–križevačku županiju odlazak u inozemstvo više nije ključni demografski problem, ali zato sve izraženije postaje unutarnje iseljavanje prema gospodarski razvijenijim hrvatskim regijama. Kad je riječ o prirodnom prirastu, on je i dalje negativan. Tijekom godine u županiji je rođeno 860 djece, dok su umrle 1.452 osobe, što znači da je županija prirodnim putem izgubila 592 stanovnika. Vitalni indeks, odnosno broj živorođenih na 100 umrlih, iznosio je svega 59,2 pa je na svakih deset umrlih dolazilo tek nešto manje od šest rođenih. Iako je riječ o zabrinjavajućim brojkama, Koprivničko–križevačka županija nije među područjima s najlošijim demografskim pokazateljima u Hrvatskoj. Usporedba sa susjednim županijama pokazuje da je stanje vrlo slično u cijeloj sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Varaždinska županija ostvarila je nešto povoljniji vitalni indeks zahvaljujući većem broju rođenih u odnosu na broj umrlih, dok su Bjelovarsko–bilogorska i Virovitičko–podravska županija također nastavile gubiti stanovništvo prirodnim putem. Međimurska županija i dalje ima najpovoljniju demografsku sliku u okruženju, ali ni ondje broj rođenih nije dovoljan za prirodnu obnovu stanovništva. Na razini Hrvatske prošle je godine rođeno 32.479 djece, a umrlo 50.007 osoba, što je rezultiralo prirodnim padom od čak 17.528 stanovnika. Vitalni indeks na državnoj razini iznosio je 64,9, što znači da je Koprivničko–križevačka županija i dalje ispod hrvatskog prosjeka.
Ne znaju za razvod
Prilično je zabrinjavajuće što baš sve jedinice lokalne samouprave u Podravini i Prigorju imaju negativan prirodni prirast odnosno više umrlih, nego rođenih. U nekim podravskim općinama, poput recimo Novog Virja, stanje je baš alarmantno jer se lani ondje rodilo samo petero djece, a umrlo je 16 ljudi i pitanje je za koga se uopće sve te škole grade i obnavljaju kad za nekoliko godina, ako se ovako nastavi, u njih neće imati tko ići. Dvostruko više umrlih, nego rođenih ili još gore je i u općinama Ferdinandovac, Legrad ili Podravske Sesvete, a situacija je prilično frapantna i u Malom Bukovcu i Martijancu, gdje na jednog rođenog imamo troje umrlih. U Koprivnici se lani rodilo tako 207 djece, u Križevcima 158, a u Đurđevcu, Ludbregu i Pitomači između 65 i 69. Najbliže nuli je Općina Hlebine, gdje je lani umrlo 17 ljudi i rodilo se 16 djece, a blizu nuli je i Drnje s 20 rođenih i 24 umrla. Kad je riječ o brakovima i razvodima, podaci pokazuju da u Podravini i Prigorju ono obećanje „dok nas smrt ne rastavi“ ne vrijedi u svakom trećem slučaju, čak i više. Sklopljeno je lani tako 460 brakova dok je njih 168 razvrgnuto, daleko najviše u posljednjih pet godina i ispada tako da ako sklopite brak, postoji gotovo 37 posto šanse da on neće uspjeti. Osim ako niste iz Gornje Rijeke i Kalinovca, gdje u prošloj godini ne znaju što je razvod, a bračni zavjeti lani su se najmanje ozbiljno shvaćali u Rasinji, gdje na pet sklopljenih brakova dolazi čak sedam razvoda.
FOTO: Arhiva
