Drava kod Botova prošlog se tjedna približila razini od 460 centimetara. Što znači početak redovne obrane od poplava. Ovog puta Drava je poplavila polja i neće bitno poremetiti život mještana čija se naselja nalaze u blizini iste. No, sljedeći val možda hoće. Upravo smo zato provjerili što se u proteklih godinu dana napravilo u smislu obrane od poplave i što se planira u sljedećih godinu dana. Projekata je zaista mnogo i kad bi se svi oni realizirali, Podravina bi u velikoj mjeri bila zaštićena od poplava. No, mora se reći da je većina tih projekata u početnim fazama, gdje se radovi ne očekuju kroz godinu dana. Možda je najaktualnija tema o rasinjskom području jer smo nedavno bili svjedoci poplave na tom terenu. Tamo Hrvatske vode planiraju, uvjetno rečeno, preurediti jezero u Rasinji kako bi se povećao kapacitet tog jezera koje služi kao akumulacija potoka Gliboki.
Taj bi projekt trebao u potpunosti spriječiti izlijevanje potoka Gliboki iz svog korita za velikih voda, što za one koji svoje nekretnine imaju pokraj potoka često zna biti veliki problem. Također, ova akumulacija, koja bi bila mnogo većeg kapaciteta nego sad, bila bi vrlo važna za cijeli tok potoka Gliboki, koji je vrlo važan u donjem toku kod visokog vodostaja Drave. Za akumulaciju Rasinje provodi se postupak procjene utjecaja na okoliš. Sljedeće godine očekuje se izdavanje lokacijske dozvole i izrada glavnog projekta. Što se tiče potoka Gliboki, također je izrađen idejni projekt uređenja vodotoka Gliboki od akumulacije Rasinja do željezničke pruge, ishođena je lokacijska dozvola te slijedi otkup zemljišta. Nadalje, izrađen je idejni projekt za retenciju Žlebic te predan zahtjev za ishođenje lokacijske dozvole. Predviđenim radovima trebao bi se riješiti problem izlijevanja potoka Koprivnice ili, kako ga službeno zovu u Hrvatskim vodama, vodotoka Bistre Koprivničke. U tijeku je javna rasprava o ovom projektu, a iz dokumentacije je vidljivo kako je u planu gradnja retencije Žlebić i brane na koritu potoka Koprivnice. Potok Koprivnica kod velikih se voda izlijeva iz korita i ugrožava dio grada.
No, izlijevanje potoka na području Koprivnice nešto je rjeđe nego na njegovu nizvodnom vodotoku. Tako se događa da se kod utjecaja većih pritoka, a to su Moždanski jarak, Brzava, Poljana i Komarnica, odnosno nizvodno od naselja Hlebine, poplave poljoprivredne površine, pašnjaci i bjelogorične šume, a zahvaćeni su i rubni dijelovi naselja Hlebine i Molve. Pogotovo je to izraženo kod Molvi, gdje utječu pritoci Komarnica i Zdelja pa kod poplavnih događaja plave veliko područje na kojem su pogoni CPS INA Molve i Janaf terminal Virje. Vodotok Bistra Koprivnička ujedno je i glavni recipijent oborinskih i otpadnih voda grada Koprivnice, što rezultira velikim problemima u kišnom razdoblju. Što se tiče nasipa na Dravi, najdalje se otišlo na jednom dijelu. U tijeku je izrada izvedbenog projekta za dovođenje u funkcionalno stanje nasipa Komatnica – Ledine.
– U planu je ishođenje lokacijske dozvole za nasip Selnica – Dubovica, a trenutno se izrađuje elaborat zaštite okoliša za navedeni zahvat. Poslan je prijedlog izmjene i dopune prostornog plana Koprivničko-križevačke županije, a vezano za lokaciju nasipa za zaštitu naselja Drnje – odgovorili su nam iz Hrvatskih voda.
Što se tiče manjih vodotoka, izrađen je glavni projekt za vodotok Sit nedaleko Đurđevca i predan zahtjev za ishođenje građevinske dozvole. Izrađen je i idejni projekt za vodotok Komarnica te također predan zahtjev za ishođenje lokacijske dozvole. Slijedi uređenje vodotoka Turnuški, za koji je izrađen parcelacijski elaborat. Izrađuje se i idejni projekt za uređenje Bistre Koprivničke. Također, izrađen je idejni projekt retencije Koljak, (Sirova Katalena kod Đurđevca), a čeka se izdavanje rješenja od županije za ocjenu o potrebi izrade studije utjecaja na okoliš.
FOTO Nikola Wolf
