Broj osoba smrtno stradalih u prometnim nesrećama u posljednjih se dvadesetak godina smanjio gotovo tri puta. U prošloj godini je tako na prometnicama u Hrvatskoj poginulo 239 ljudi, dok ih je 2003. godine smrtno stradalo gotovo tri puta više, odnosno njih 701, pokazuje to novo istraživanje Državnog zavoda za statistiku. Analizirajući izvješća Ministarstva unutarnjih poslova, DZS je došao do podataka da broj prometnih nesreća s poginulim osobama i broj poginulih osoba iz godine u godinu opada, a identična je situacija i u Koprivničko–križevačkoj županiji. Prošle godine se tako na prometnicama Podravine i Prigorja dogodilo šest prometnih nesreća sa smrtnim posljedicama, a u njima je život izgubilo šest ljudi. Najtragičnija godina na cestama u županiji bila je 2004. godina, kada je u 21 prometnoj nesreći sa smrtnim posljedicama poginulo čak 25 ljudi.
Posljednjih sedam godina broj smrtno stradalih u prometnim nesrećama u županiji je jednoznamenkast i broj poginulih godišnje iznosi šest ili sedam. Iznimka je tek bila 2020. godina, koju su obilježila zatvaranja zbog pandemije COVID-a i te je godine u prometnim nesrećama na području Koprivničko–križevačke županije poginulo najmanje ljudi otkako se vodi ova statistika, odnosno tri osobe. Manje poginulih u prometu od Koprivničko–križevačke županije prošle su godine imale tek Virovitičko–podravska (0), Međimurska (2) i Krapinsko–zagorska županija (5), a isti broj imale su i Varaždinska, Požeško–slavonska i Šibensko–kninska županija. Ukupno je u posljednje 22 godine na prometnicama Koprivničko–križevačke županije poginulo 239 ljudi, a smanjenje broja poginulih u prometu posljednjih godina rezultat je kombinacije tehnološkog napretka, preventivnih mjera, zakonskih regulativa i edukacije javnosti.
– Glavni razlozi za opadanje broja poginulih osoba u prometnim nesrećama je poboljšanje prometne infrastrukture odnosno obnova i modernizacija cesta, kao i izgradnja autocesta. Tu je i napredak u sigurnosti vozila jer novi automobili imaju sve više sigurnosnih sustava, a i vozni park se u Hrvatskoj postupno modernizira. Zakoni su stroži, a kontrola bolja, baš kao što su posljednjih godina prisutne i brojne edukativne kampanje za podizanje svijesti. Hitne službe su danas brže i mogu učinkovitije intervenirati nego nekoć, što može povećati stopu preživljavanja nakon nesreće, a povećana je dostupnost helikopterske hitne pomoći – navode iz Ministarstva unutarnjih poslova.
FOTO ilustracija
