Građevinski sektor u Hrvatskoj nakon nekoliko godina snažnog rasta pokazuje prve znakove usporavanja. Pokazuju to najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS), prema kojima je u svibnju ove godine u Hrvatskoj izdano ukupno 885 građevinskih dozvola. To je 11,6 posto manje nego u istom mjesecu prošle godine, a još je izraženiji pad na razini prvih pet mjeseci, tijekom kojih je izdana 4.161 dozvola, odnosno čak 16,3 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine. Ipak, manji broj dozvola ne znači nužno i slabiju investicijsku aktivnost jer ukupna procijenjena vrijednost radova za projekte odobrene od siječnja do kraja svibnja doseže gotovo 2,86 milijardi eura. To pokazuje da se i dalje pokreću veliki građevinski zahvati, ali ih je manje nego ranijih godina, a najveći dio građevinske aktivnosti i dalje se odnosi na zgrade. Gotovo 90 posto svih dozvola izdano je upravo za njih, dok se tek nešto više od deset posto odnosi na ostale građevine poput prometnica, mostova, cjevovoda ili sportskih terena. Zanimljiv je podatak da se čak četiri od pet izdanih dozvola odnose na potpuno nove građevine, dok rekonstrukcije čine petinu ukupnog broja, što potvrđuje da je stambena gradnja i dalje glavni pokretač sektora jer samo u svibnju izdane dozvole predviđaju gradnju 1.520 novih stanova ukupne korisne površine gotovo 143 tisuće četvornih metara.
Stanovi i kuće
Podaci pokazuju da prosječna površina nove stambene jedinice iznosi oko 94 četvorna metra, što pokazuje da se tržište i dalje u velikoj mjeri oslanja na obiteljske i veće stanove, a ne isključivo na manje stanove u gradovima. Struktura novih stanova dodatno potvrđuje takav trend, jer najviše ih se gradi u višestambenim zgradama, gdje je planirano 958 stanova, no značajan udio i dalje otpada na obiteljske kuće. U svibnju su izdane dozvole za 363 obiteljske kuće s jednim stanom te za 47 zgrada s po dva stana, a osim stanogradnje, investicije su prisutne i u gospodarstvu. U svibnju su odobrene dozvole za gradnju 20 industrijskih zgrada i skladišta, 12 trgovačkih objekata, 11 hotela te nekoliko uredskih, prometnih, zdravstvenih i obrazovnih građevina. Još uvijek nisu dostupni najnoviji podaci o izdanim građevinskim dozvolama po županijama, no podaci za prošlu godinu pokazuju da se Koprivničko–križevačka županija ne nalazi među vodećim županijama po ukupnom opsegu gradnje što i nije nešto neočekivano s obzirom na veličinu i broj stanovnika. Prema građevinskim veličinama novih zgrada, tijekom prošle godine u Podravini i Prigorju izdane su građevinske dozvole za gradnju ukupno 64.814 četvornih metara novih objekata te 290 stanova. Za usporedbu, Grad Zagreb planirao je više od 4.800 stanova, Zadarska županija 3.266, Splitsko-dalmatinska 2.481, a Istarska 2.432 stanova. Čak i Osječko-baranjska županija planirala je gotovo tri puta više stanova nego Koprivničko-križevačka. No, kada se pogleda kontinentalna Hrvatska, slika je nešto drukčija jer se Podravina i Prigorje s 290 planiranih stanova nalazila ispred Virovitičko-podravske (198), Vukovarsko-srijemske (220), Karlovačke (128), Požeško-slavonske (73), Sisačko-moslavačke (240) i Bjelovarsko–bilogorske županije (267).
Struktura investicija
Zanimljiva je i struktura investicija jer je ukupna procijenjena vrijednost radova u Koprivničko-križevačkoj županiji lani iznosila 185,9 milijuna eura. Od toga se oko 114,6 milijuna eura odnosilo na zgrade, dok je više od 71 milijun eura otpadalo na ostale građevine poput prometne infrastrukture, energetskih i komunalnih objekata. Još jedna karakteristika Koprivničko-križevačke županije je da investicije gotovo u potpunosti nose pravne osobe. Od ukupno 185,9 milijuna eura vrijednosti radova, čak 155,9 milijuna eura odnosi se na projekte pravnih osoba, dok fizičke osobe sudjeluju s oko 30 milijuna eura. Ispada tako da više od četiri petine građevinskih ulaganja dolazi od tvrtki i javnih investitora, a ne privatnih graditelja obiteljskih kuća. U usporedbi sa susjednim županijama, vidi se da je Koprivničko-križevačka vrlo izjednačena jer je vrijednost planiranih radova gotovo jednaka Bjelovarsko-bilogorskoj županiji (191,9 milijuna eura), dok je osjetno viša od Virovitičko-podravske, koja je na oko 111 milijuna eura. Ipak, Varaždinska županija, kao gospodarski najjača u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, doseže gotovo 328 milijuna eura, odnosno gotovo dvostruko više.
FOTO ilustracija
