Cijene novih stanova u Hrvatskoj u posljednjih su petnaestak godina snažno porasle, svima je to jasno, a podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) pokazuju da je kvadrat novog stana danas gotovo dvostruko skuplji nego prije desetak godina. Prema podacima za stanove koje su prodavala trgovačka društva i druge pravne osobe, bez POS-a, prosječna cijena novog stana u 2010. godini iznosila je 1.556 eura po kvadratu. U 2013. pala je na 1.415 eura, što je ujedno bila najniža vrijednost u promatranom razdoblju, no nakon toga počinje gotovo neprekidan rast. Godine 2018. prosječna cijena dosegnula je 1.569 eura, 2020. godine 1.708 eura, a 2021. već 1.837 eura po kvadratu. Pravi skok dogodio se 2022., kada je prosjek narastao na 2.237 eura, odnosno 21,7 posto u samo godinu dana, a rast se nastavio i nakon toga. U 2023. prosječan kvadrat novog stana stajao je 2.342 eura, u 2024. godini 2.571 euro, a prošle godine čak 2.827 eura.
Okruglih tisuću eura
Ispada tako da je od 2010. do 2025. prosječna prodajna cijena novog stana u Hrvatskoj povećana za 81,6 posto. Još je izraženija usporedba s 2013. godinom jer se tadašnjih 1.415 eura po kvadratu gotovo udvostručilo do prošle godine, a u isto vrijeme rasli su i troškovi povezani s gradnjom. Stavka koju DZS iskazuje kao „troškovi građenja“ iznosila je 944 eura po kvadratu 2010. godine. Do 2021. povećala se na 1.107 eura, a potom je uslijedio snažniji rast i cijene su doslovno eksplodirale. U 2022. iznosila je 1.355 eura, u 2023. 1.409 eura, u 2024. 1.536 eura, dok je lani dosegnula 1.661 euro po kvadratu. Na razini cijelog razdoblja ta je stavka porasla za 76 posto, tek nešto manje od ukupnog rasta prodajne cijene stana. Posebno je zanimljivo razdoblje od 2021. do prošle godine. Prosječna prodajna cijena u tom je razdoblju porasla s 1.837 na 2.827 eura po kvadratu, odnosno za 54 posto ili praktički okruglih tisuću eura, a u tih samo nekoliko godina su i troškovi građenja porasli za 50 posto. Razlika između prodajne cijene i troškova građenja tako je sa 730 eura po kvadratu 2021. godine narasla na 1.166 eura u 2025. godini. Kod stana od 60 četvornih metara to bi značilo razliku od gotovo 70 tisuća eura između prosječne prodajne cijene i iznosa koji DZS iskazuje kao troškove građenja i dobit izvođača, a kod stana od 70 kvadrata razlika prelazi 81 tisuću eura. Iako DZS tu razliku navodi kao „dobit izvođača“, to nikako ne treba automatski tumačiti kao čistu zaradu investitora jer konačna prodajna cijena obuhvaća i druge elemente poput zemljišta, projektiranja, financiranja, komunalnih i drugih davanja, prodaje i ostalih troškova razvoja projekta.
Granica od 3.000 eura
Ovi podaci zato prije svega pokazuju koliko se u kratkom razdoblju zapravo promijenila ekonomija stanogradnje i kako su inflacija i porast troškova izgradnje dobrim dijelom utjecali na to da su cijene kvadrata posljednjih godina odletjele u nebo. Dok je početkom prošlog desetljeća kvadrat novog stana u prosjeku na nivou Hrvatske koštao oko 1.500 eura, danas se približava granici od 3.000 eura, a naravno da je u nekim dijelovima Hrvatske, posebno u Zagrebu i priobalju, ta cijena još daleko, daleko veća. Prosječna cijena novog stana je u samo četiri godine povećana za gotovo tisuću eura po kvadratu pa kupac koji danas kupuje stan od 60 četvornih metara za isti broj kvadrata, prema državnom prosjeku, plaća oko 59.400 eura više nego što bi platio 2021. godine.
FOTO ilustracija
