Zbrinjavanje napuštenih pasa nije samo pitanje udomljavanja, nego i proračunski problem za gradove i općine. Na području Koprivničko-križevačke županije dva su skloništa; Ottova kućica u Peterancu i Kira u Sigecu i tamo se trenutno nalazi oko 320 pasa. Troškove njihovog smještaja u skloništu pokrivaju jedinice lokalne samouprave, a kako je za RKC u Temi dana rekao Marko Lukanec, veterinar specijalist za bolesti kućnih ljubimaca i voditelj Skloništa Ottova kućica, imaju ugovore sa sva tri grada; Koprivnicom, Križevcima i Đurđevcom, te s 15 općina.
– Suradnja skloništa s općinama i gradovima dogovara se ugovorima koji se uglavnom rade jednom godišnje, no s nekim općinama imamo ugovor na više godina. Radi se o tome da sve pse koji lutaju bez prisutnosti vlasnika naši terenski djelatnici skloništa po pozivu komunalnih redara dovode iz određenog grada ili općine u naše sklonište. Tu se provjerava ima li pas mikročip ili ne. Ako se psu utvrdi mikročip, tada se nalazi vlasnik i obavještava se da dođe po svog psa u sklonište uz podmirenje nastalih troškova, jer vlasnik je u tom slučaju odgovoran za svog psa koji luta bez nadzora. No, ako pas nema mikročip, zaprima se u sklonište, prolazi zakonom propisanu proceduru skloništa koju do njegovog udomljenja onda financiraju gradovi ili općine – objasnio je Lukanec dodavši da je većina troškova propisana na razini cijele Hrvatske i to od Ministarstva poljoprivrede te da je teško reći u brojkama koliko košta zbrinjavanje psa od dolaska u sklonište do udomljenja jer to ovisi o nekoliko faktora poput primjerice toga u kakvom je stanju pas i koliko dana provede u skloništu. Napomenuo je da ako pas pobjegne vlasniku, oni naplaćuju troškove, a u slučaju da ne mogu sve sporazumno riješiti s vlasnikom, obavještavaju Veterinarsku inspekciju i veterinarski inspektor na temelju rješenja službenim aktom propisuje mjere koje je vlasnik dužan izvršiti.
– U 11 godina koliko radim u veterinarskoj struci, ne sjećam se da je netko završio u zatvoru, čak ni da je platio neku ozbiljniju novčanu kaznu, obično su to nekakve opomene ili nekakve simbolične kazne s kojima se pokušava ljude „opametiti“ – istaknuo je Lukanec.
Kapaciteti uvijek puni
Od 320 pasa koliko ukupno imaju u svojim skloništima, Lukanec napominje da ih je u Ottovoj kućici dvjestotinjak, a u Kiri oko 120.
– Teško je dati konkretan odgovor na pitanje koji bi bili dostatni kapaciteti za naše područje, jer na njega utječu mnogi različiti faktori i smatram da je to problem koji se mora rješavati na razini cijele Hrvatske. Na broj napuštenih pasa prvenstveno utječu nesavjesni vlasnici koji ne kastriraju i ne čipiraju svoje kućne ljubimce. Imamo Zakon o veterinarstvu i Zakon o zaštiti životinja, koji su dobro napisani i smisleni su, ali ih je u praksi dosta teško, a ponekad i nemoguće provesti na odgovarajući način. Dolazimo do toga da građani svojim novcem plaćaju tuđi nemar, odnosno probleme koje su uzrokovali nesavjesni vlasnici. U prosjeku nam mjesečno dolazi između 30 i 40 pasa i s obzirom na to da ih se isto toliko otprilike udomi, kapaciteti našeg skloništa su nažalost gotovo uvijek puni. U nekim mjesecima udomljuje se više pasa i to najčešće na proljeće kad ljudi imaju bolje uvjete držanja i privikavanja pasa na novi dom, a ljeti se manje udomljuje jer ljudi odlaze na more i godišnje odmore. Napušteni psi najčešće dolaze iz ruralnih sredina ili okolice gradova, a iz samih gradova češće dolaze psi koji imaju mikročip, ali se izgube ili pobjegnu iz dvorišta pa se uglavnom brzo i sretno vrate svojim vlasnicima – pojasnio je veterinar.
Mjere pomoći gradova i općina
Kako bi pomogli u rješavanju problema napuštenih pasa, naši gradovi imaju mjere kojima sufinanciraju mikročipiranje i sterilizaciju, odnosno kastraciju, s time da Križevci imaju i mjeru kojom daju 150, odnosno 300 eura za udomljavanje pasa.
– Posljednjih smo godina sve zadovoljniji mjerama potpore koje su dostupne vlasnicima kućnih ljubimaca jer osim povećanja brige o svojim ljubimcima, odgovorni vlasnici direktno utječu na smanjenje broja napuštenih životinja. Ono s čime nismo oduševljeni su neke ideje i pokušaji da se udomiteljima nude novčane nagrade jer u praksi primjećujemo pokušaje zloupotrebe takvih načina pomoći i smatramo da je stručna edukacija i informiranje javnosti uz strože nadzore komunalnih redara i propisivanje novčanih kazni za prekršitelje zakona o dobrobiti životinja jedini način da se smanji broj napuštenih pasa – zaključio je Lukanec.
Križevci daju i 300 eura za udomljenje pasa
Križevci, osim što kao Koprivnica i Đurđevac sufinanciraju mikročipiranje i kastraciju, odnosno sterilizaciju, problem velikog broja napuštenih pasa pokušavaju riješiti i poticajima za udomljavanje pasa.
– Križevci u 2026. daju 150 eura za udomljavanje psa starog do dvije godine i 300 eura za psa starijeg od dvije godine. Uglavnom osobe s područja Križevaca traže jednokratnu pomoć za udomljavanje pasa jer im se čini jednostavnije poslati zahtjev Gradu, iako je odlukom gradonačelnika propisano da svaki građanin Republike Hrvatske koji udomi psa nađenog na području Križevaca ima pravo na jednokratnu pomoć u iznosu 150 ili 300 eura, ovisno o starosti pasa. U odnosu na ukupan broj udomljenih pasa relativno je mali broj onih koji podnesu zahtjev, iako službenici Skloništa Ottova kućica svakom udomitelju daju tu informaciju – rekao je za RKC u Temi dana Davor Zemljak, pročelnik Upravnog odjela za komunalno gospodarstvo, gradnju, prostorno uređenje i zaštitu okoliša Grada Križevaca. Istaknuo je da je u 2024. godini bio 51 zahtjev, u 2025. zahtjev je uputilo 10 građana od ukupno 66 udomljenih pasa, a u 2026. bilo je šest građana za 25 udomljenih pasa.
– Veći je broj udomljenih pasa nego njihovih vlasnika koji traže zahtjev. Nemamo informacije o zlouporabi ove mjere, odnosno da bi netko dobio novac, a onda napustio i zanemario psa – kazao je pročelnik.
FOTO Nikola Wolf
