Evidentirana nezaposlenost na području Koprivničko–križevačke županije i dalje nastavlja padati, pokazuju to najnoviji podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Područni ured Križevci. Krajem lipnja je u Podravini i Prigorju tako evidentirano 926 nezaposlenih osoba ili još pet manje od rekordnog svibnja, a u odnosu na lipanj prošle godine, to je 155 nezaposlenih osoba ili 14,3 posto manje. Da se situacija na tržištu rada u Koprivničko–križevačkoj županiji i dalje i više nego solidno razvija, potvrđuju podaci i Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje prema kojima je na dan 30. lipnja bilo 38.225 osiguranika mirovinskog odnosno onih koji uplaćuju mirovinsko osiguranje. To je pedesetak više osiguranika u odnosu na mjesec ranije, a zanimljivo je da više od 44 posto zaposlenih u Koprivničko–križevačkoj županiji radi u Koprivnici.
Najviše i najmanje
Ukupno 16.850 osiguranika evidentirano je u Koprivnici, a njih 9.663 u Križevcima, što je točno četvrtina osiguranika u cijeloj županiji. Đurđevac pak ima 3.263 osiguranika što je nešto više od 8,5 posto svih zaposlenih u Podravini i Prigorju. Od općina najveći broj osiguranika ima Sveti Ivan Žabno (892), potom slijedi Virje (784) i Sveti Petar Orehovec (628). Najmanje osiguranika odnosno najmanje zaposlenih imaju općine Hlebine (95), Kalnik (155) i Novo Virje (211). Zanimljiv je i podatak da Varaždin ima tek nešto manje osiguranika od cijele Koprivničko–križevačke županije odnosno po ovim podacima ispada da u Baroknom gradu radi tek 3.800 ljudi manje nego u cijeloj našoj županiji. Dok je cijela Varaždinska županija krajem lipnja imala 70.572 osiguranika, njih čak 49 posto ili 34.396 radilo je upravo u Varaždinu. U Ludbregu radi oko sedam posto svih zaposlenih u Varaždinskoj županiji pošto je ovaj gradić krajem lipnja imao 4.604 osiguranika. Od svih županija u okruženju najmanje ima Virovitičko–podravska županija što je donekle i logično jer ima ona i najmanje stanovnika. Ondje je krajem lipnja ukupno bilo 23.464 zaposlenih od čega u županijskoj prijestolnici 9.790, što je otprilike isto kao u Križevcima. Ukupno 42 posto svih zaposlenih u Virovitičko–podravskoj županiji radi u Virovitici dok u Pitomači radi točno deset posto svih zaposlenih u toj županiji, odnosno ondje radi njih 2.340. Po broju stanovnika Koprivničko–križevačka se od svih susjednih županija najbolje može usporediti s Bjelovarsko–bilogorskom. No, iako imamo gotovo identičan broj stanovnika odnosno oko stotinu tisuća, u Bjelovarsko–bilogorskoj županiji je krajem lipnja bilo praktički četiri tisuće manje zaposlenih ljudi odnosno ova županija imala je ukupno 34.319 osiguranika.
Radno Međimurje
Još veća je razlika kada se usporede Koprivnica i Bjelovar. Prema posljednjem popisu stanovništva, Koprivnica je s pripadajućim naseljima imala 28.580 stanovnika, a Bjelovar 36.316. To znači da bilogorska prijestolnica ima 7.466 stanovnika ili 25 posto više od podravske, no unatoč tome Koprivnica ima nešto više zaposlenih od Bjelovara. Prema podacima HZMO-a, u Bjelovaru je krajem lipnja bilo 16.662 osiguranika što je 48 posto svih zaposlenih u županiji, ali i dvjestotinjak manje zaposlenih od Koprivnice. Ispada tako i da u Varaždinu radi više ljudi nego u Bjelovaru i Koprivnici zajedno. Međimurska županija ima najveću razinu zaposlenosti kada se u obzir uzme ukupan broj zaposlenika s osiguranicima od svih županija u okruženju i ondje radi 44.813 ljudi. Od toga čak 47 posto ili njih 20.852 radi u županijskom središtu odnosno Čakovcu dok deset posto svih zaposlenih u Međimurju, njih 4.512, radi u Prelogu.
FOTO arhiva