Koprivničko – križevačka županija ima jednu od najnižih stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj, a prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku, u rujnu je na području županije bilo registrirano svega 947 nezaposlenih osoba. To je najmanje među šest županija sjeverne i sjeverozapadne Hrvatske koje smo usporedili, no iza naizgled povoljnih pokazatelja krije se i nešto manje ohrabrujući podatak. Broj zaposlenih u poduzećima i drugim pravnim osobama manji je nego prošle godine, a pad zaposlenosti zabilježen je i u svim susjednim županijama. Prema podacima DZS-a za treće tromjesečje 2026. godine, u Koprivničko – križevačkoj županiji u rujnu su bile zaposlene ukupno 41.012 osobe. U taj broj ulaze zaposleni u tvrtkama i drugim pravnim osobama, obrtima, slobodnim profesijama te osiguranici poljoprivrednici.
Među boljima
Stopa registrirane nezaposlenosti iznosila je 2,3 posto, što je bitno ispod hrvatskog prosjeka od 3,4 posto. Usporedba sa obližnjim županijama pokazuje da povoljniju stopu nezaposlenosti ima samo Krapinsko – zagorska županija, gdje ona iznosi 1,9 posto. Varaždinska županija izjednačena je s Koprivničko -križevačkom sa stopom od 2,3 posto, dok je u Međimurskoj nezaposlenost 3,2 posto, a u Bjelovarsko-bilogorskoj 3,6 posto. Već standardno posebno odskače Virovitičko – podravska županija, u kojoj stopa nezaposlenosti iznosi čak 7,9 posto, što je ujedno najviše u Hrvatskoj. Zanimljiv je podatak i da se broj nezaposlenih u Podravini i Prigorju osjetno smanjio u odnosu na prethodni mjesec.
U kolovozu je bilo registrirano 1.096 nezaposlenih, a u rujnu njih 947, što je smanjenje za 149 osoba ili gotovo 14 posto dok je u istom periodu broj zaposlenih blago porastao, s 40.979 na 41.012. Ispada tako da se broj nezaposlenih smanjio znatno više nego što je porastao broj zaposlenih, što pokazuje da se promijenio i broj osoba koje statistika vodi kao aktivno stanovništvo. No, godišnja usporedba otkriva drukčiju sliku.
U rujnu ove godine u pravnim osobama bilo je zaposleno 35.088 stanovnika Koprivničko – križevačke županije, što je 0,9 posto manje nego u istom mjesecu prošle godine. Promatra li se cijelo treće tromjesečje, prosječan broj zaposlenih iznosio je 35.050, odnosno 1,9 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine, a pritom pad zaposlenosti nije karakterističan samo za Podravinu i Prigorje. Prema DZS-u, broj zaposlenih u pravnim osobama tijekom trećeg tromjesečja smanjen je u svim hrvatskim županijama. Među šest promatranih županija najveći pad zabilježen je u Varaždinskoj, 2,5 posto, a slijede Virovitičko – podravska s dva posto te Koprivničko – križevačka s 1,9 posto. U Bjelovarsko – bilogorskoj pad je iznosio 1,5 posto, u Međimurskoj 1,4 posto, a u Krapinsko-zagorskoj 1,1 posto. Hrvatski prosjek pritom iznosi 1,6 posto, što znači da je smanjenje broja zaposlenih u Koprivničko – križevačkoj županiji bilo nešto izraženije nego na državnoj razini. Posebno je zanimljiva situacija sa zapošljavanjem žena.
Povoljnije od prosjeka
U Koprivničko – križevačkoj županiji u rujnu je bilo zaposleno ukupno 18.468 žena, dok ih je 510 bilo nezaposleno. Stopa nezaposlenosti žena iznosila je 2,7 posto, što je također povoljnije od hrvatskog prosjeka od 3,8 posto. Među promatranim županijama nižu stopu imale su samo Krapinsko – zagorska s 2,1 posto i Varaždinska s 2,6 posto. U pravnim osobama bilo je zaposleno 16.065 žena, odnosno 0,5 posto više nego u rujnu prošle godine. To znači da je zaposlenost žena u tom dijelu gospodarstva blago porasla unatoč ukupnom smanjenju broja zaposlenih. Ipak, kada se promatra cijelo treće tromjesečje, broj zaposlenih žena bio je 0,3 posto manji nego lani. Podaci tako pokazuju da Koprivničko – križevačka županija ima razmjerno povoljnu situaciju na tržištu rada, posebno u usporedbi s Bjelovarsko – bilogorskom i Virovitičko – podravskom županijom. No, isti ti podaci upozoravaju na važnu razliku između niske nezaposlenosti i rasta zaposlenosti jer mali broj prijavljenih nezaposlenih ne znači nužno i otvaranje novih radnih mjesta. Dok se broj nezaposlenih smanjuje, broj zaposlenih u pravnim osobama na godišnjoj razini ipak bilježi pad. Treba pritom naglasiti da DZS podatke po županijama iskazuje prema prebivalištu ili boravištu zaposlenika, a ne prema sjedištu njihova poslodavca pa se iz ovih brojki ne može zaključiti koliko je točno radnih mjesta otvoreno ili ugašeno u poduzećima na području pojedine županije.
FOTO ilustracija
