U Koprivničko-križevačkoj županiji registrirano je tek 48 električnih automobila, što je ispod državnog prosjeka, a Hrvatska je pri dnu po broju električnih automobila u Europi. Za primjer, Norveška je u 2022. godini potvrdila da 79,3 posto prodanih automobila čine upravo električni, dok je u Hrvatskoj ta brojka prošle godine iznosila 3,1 posto.
Centar za vozila Hrvatske nedavno je objavio statističke podatke o registriranim električnim vozilima u Republici Hrvatskoj u 2022. godini iz kojih proizlazi da su registrirana ukupno 4799 električna vozila, a to je 1745 više nego prethodne 2021. godine te se prognozira da bi ovim tempom električna vozila u RH trebala činiti sto posto udio u ukupnoj prodaji do 2032., a to je nekoliko godina prije uvođenja zabrane EU za prodaju novih ICE vozila koja na snagu stupa 2035. godine. Hrvatska zaostaje u odnosu na razvijene zemlje EU što se tiče porasta u ukupnoj kupovini električnih vozila, no napredak se ipak vidi, a uvezeno je i 370 rabljenih električnih automobila, dok je porast registriranja električnih vozila u odnosu na 2021. godinu čak 57 posto.
Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost svake godine raspisuje natječaj za sufinanciranje kupnje energetski učinkovitih vozila, a u 2022. godini osigurano je 108,3 milijuna kuna, od čega 103,3 milijuna kuna za fizičke i pravne osobe te pet milijuna kuna za javni sektor. Maksimalni iznos poticaja ovisi o kategoriji vozila te je po pojedinom vozilu moguće dobiti do 40 posto sredstava, a najveći iznos koji je moguće dobiti je bio 70.000 kuna. Istražili smo putem interneta i kako se kreću cijene električnih automobila s obzirom na to da nije tajna da su skuplji od benzinaca i dizelaša i doznali da je najjeftniji dostupni auto na struju na našem tržištu dacia spring koju je uz subvencije moguće kupiti za ispod 90.000 kuna, a uz bateriju od 26,8 kW domet joj je 230 kilometara odnosno 305 kilometara gradske vožnje. Ovo je velika razlika u odnosu na ostale automobile na struju budući da je cijena električne opel corse ili peugeota 208 uz subvencije preko 200.000 kuna.
Iako električni automobili glase kao najbolje ekološko rješenje, to ne znači nužno da nemaju nikakvog utjecaja na zagađenje zraka ili da ne utječu na razinu CO2 u zraku budući da se prilikom proizvodnje električne baterije za svaki takav automobil u zrak ispusti barem duplo više CO2 u zrak nego kod proizvodnje klasičnog automobila koji pokreće fosilno gorivo. Najveći zagađivači zraka i dalje su benzinski i dizel automobili s emisijom od skoro 200 g/km, a iza njih su hibridi s 130 g/km, dok električni automobili ispuštaju 97 g/km. Naravno, ne izravno, već je brojka dobivena ispuštanjem CO2 prilikom proizvodnje baterije koja taj isti električni automobil pokreće duži niz godina.
Ispitali smo kakva je situacija s električnim automobilima i u okolnim županijama te je u odnosu na našu, u Varaždinskoj županiji registrirano 170 električnih automobila, u Međimurskoj 82, dok je iza nas Bjelovarsko-bilogorska županija s 22 registrirana električna automobila i Virovitičko-Podravska s 23. Spomenimo da se ovdje radi o kategoriji vozila M1 u koju ulaze motorna vozila za prijevoz putnika koja, osim sjedišta vozača, imaju još najviše osam sjedišta. Ukupan broj registriranih automobila M1 kategorije koje pokreću foslina goriva u Koprivničko-križevačkoj županiji iznosi 33.893, što bi značilo da je postotak električnih automobila na našim cestama svega 0,1 posto.
Pričali smo Josipom Kolarom iz Molva, vlasnikom električnog BMW-a model i3 koji kaže kako ga puni doma preko noći kad je struja najjeftinija i košta 50 lipa po kilovatu, za što koristi pretvarač i to mu je najisplativije. Doseg njegova automobila je 150 kilometara kad je skroz pun te zimi troši više kilovata, a ljeti nešto manje te kaže da je ovaj auto za prigradsku vožnju u najmanju ruku odličan.
– Međutim, moj BMW ima još nešto, a to je dvocilindarski motor u prtljažniku koji se automatski pali kada domet automobila padne ispod 10 kilometara, a služi kao generator baterije i ne sudjeluje u pogonu, već nadopunjava bateriju tako da, iako se radi o u potpunosti električnom automobilu, nije ovisan isključivo o struji, pa čak i da punionice nema, on se pomoću tog motora može voziti još 100 kilometara – kaže Kolar i dodaje kako po njegovu izračunu godišnje na benzinu uštedi oko 25.000 kuna budući da dnevno napravi po 100 kilometara odnosno 30-ak tisuća godišnje. Kolar nas je čak i provozao u svom električnom automobilu i možemo reći da je ovo nešto sasvim drugačije budući da auto ne proizvodi nikakav zvuk, nema nikakav mjenjač brzina i impresivnog je ubrzanja.
Što se tiče dostupnih punionica u Koprivnici i okolnim gradovima, na Trgu Eugena Kumičića, Trgu kralja Zvonimira i kod gradskih bazena Cerine su punionice u vlasništvu Grada koje se mogu koristiti besplatno te se samo plaća parkirno mjesto na kojem je vozilo parkirano tijekom punjenja, a potrebno se javiti u gradsku upravu gdje možete pribaviti karticu za identifikaciju. U Koprivnici je još 2014. izgrađeno 5 Elen punionica koje su dio HEP-ove mreže punionica i grad je prvi u Hrvatskoj koji ih je dobio, dok je u Đurđevcu kod ŠRC-a, a u Križevcima u Istarskoj ulici dostupna po jedna takva punionica te u Ludbregu u ulici Petra Preradovića. U Križevcima je također jedna punionica kod Razvojnog centra i tehnološkog parka, a ona je u vlasništvu Grada. Na službenoj stranici Elena dostupan je i cjenik punjenja, koji se razlikuje ovisno o tome punite li automobil na autocesti ili u gradu. Također, cijena ovisi i na koji se priključak spajate budući da su dostupna dva priključka, jače i slabije nazivne snage te je besplatno vrijeme zauzimanja konektora 180 minuta za onaj slabije nazivne snage i 60 minuta za konektor jače nazivne snage, a kako doznajemo, punjenje se kreće naplaćivati od ožujka ove godine.
Najveća mana, a ujedno i prednost električnih automobila je upravo ta baterija jer je za njenu proizvodnju potrebno mnogo koraka od kojih svaki šteti planetu Zemlji. Zanimljiv je podatak da gašenje požara električnog automobila može trajati i po 2-3 dana te su intervencije pokazale da je recimo Teslu model S bilo potrebno gasiti s 20.000 litara vode zbog potrebe za hlađenjem baterije kako se požar ne bi obnovio.
Tražili smo informaciju jesu li naši koprivnički vatrogasci obučeni za gašenje takvih požara i dobili podatak kako su do sada slušali dva predavanja i imali obuku – no nije jednostavno niti naći vozilo na kojem bi se nešto takvo vježbalo, istaknula je zapovjednica koprivničkih vatrogasaca Jasminka Jakupec. S obzirom na broj registriranih vozila, odnosno električnih automobila M1 kategorije u našoj županiji, no i cijeloj Hrvatskoj, postavlja se pitanje njihove popularnosti među ljudima, kao i činjenica da smo vozeći se kroz grad punionice zatekli prazne iako se punjenje i dalje ne naplaćuje. Odbija li kupce njihova cijena neovisno o dostupnim subvencijama, rast cijena struje, ograničen domet, rasprostranjenost punionica, kao i vrijeme potrebno da se automobil napuni, pitanje je koje ostaje vijesti u zraku, no treba uzeti u obzir i dugo čekanje isporuke. Ako se pita čelne ljude najvećih autokompanija koja je budućnost autoindustrije, budućnost nije imati električni auto, već ne imati auto uopće i okrenuti se održivom javnom prijevozu, a na tome se uvelike i radi.
FOTO: Nikola Wolf
