Prvi puta nakon dugo godina, broj stanovništva Hrvatske je porastao, no Koprivničko–križevačka županija na to nije imala utjecaj. Broj Prigoraca i Podravaca, pokazuju najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) o procjeni stanovnika Hrvatske sredinom prošle godine, smanjio se za petstotinjak. U Koprivničko–križevačkoj županiji je tako sredinom prošle godine živjelo 99.229 ljudi (48.857 muškaraca i 50.372 žena) i druga je to uzastopna godina otkako je broj stanovnika ispod stotinu tisuća. To je pad za nekih 0,5 posto u odnosu na godinu ranije, kada je prema procjenama u našoj županiji živjelo 99.740 ljudi. Među susjednim županijama za koje se procjenjuje da su u posljednjih godinu dana doživjele porast stanovništva su Zagrebačka (+3.461), Varaždinska (+264) i Međimurska (+11), a negativan trend je i dalje u Bjelovarsko–bilogorskoj (-756) i Virovitičko–podravskoj županiji (-869). Od ostalih županija porast imaju sve primorske županije osim Šibensko–kninske i Grad Zagreb, koji po novom broji 774.225 stanovnika, a pad imaju sve ostale kontinentalne županije. U Koprivničko–križevačkoj županiji tako živi 2,6 posto svih stanovnika Hrvatske, no treba naglasiti da prilikom procjene broja stanovnika, DZS u obzir uzima i strane državljane. I to one koji imaju prijavljeno prebivalište i borave u Hrvatskoj najmanje 12 mjeseci (najčešće se uzima prag od 183 dana boravka u godini), a ne ubrajaju se privremeni ili sezonski radnici koji borave kraće vrijeme. Ako uzmemo u obzir da je također prema podacima DZS-a u Hrvatskoj u 2024. godini živorođeno 32.069 djece, a umrlo je 51.080 ljudi, što je 19.011 više umrlih, nego rođenih, tada nije teško zaključiti da je Hrvatska do plusa od 6.547 ljudi u odnosu na 2023. godinu došla – doseljavanjem.
Nedostupni podaci
Nažalost, podaci o tome jesu li ti ljudi doseljeni u Hrvatsku u proteklom periodu naši državljani koji su se odlučili vratiti ili je riječ o državljanima stranih zemalja, nisu dostupni. No, za pretpostaviti je da do prvih porasta broja stanovnika Hrvatske nakon 2006. godine došlo zahvaljujući stranim radnicima pošto podaci Ministarstva unutarnjih poslova pokazuju da je lani izdano 206.529 dozvola za boravak i rad stranim radnicima od čega je više od 132 tisuće bilo za nova zapošljavanja. Kad je riječ o Koprivničko–križevačkoj županiji, ona je u kontinuiranom opadanju broja stanovnika još od devedesetih godina prošlog stoljeća. Prema popisu stanovništva iz 2001. godine, u Podravini i Prigorju je živjelo 121.500 ljudi, a danas ih je 22 tisuće manje. To znači da je Koprivničko–križevačka županija u manje od četvrt stoljeća izgubila gotovo petinu stanovnika ili preciznije njih 18,18 posto. Podravini i Prigorju nije pomoglo ni 3.896 izdanih dozvola stranim radnicima u prošloj godini, no jasno da svi ti ljudi nisu ni ušli u ovu statistiku DZS-a iako se većina privremenih dozvola za boravak i rad izdaje na razdoblje od godine dana. Prosječni stanovnik Hrvatske ima 44,5 godina što je čak deset godina više nego po popisu stanovnika iz 1971. godine kada je prosječni Hrvat bio star 34,5 godina. Muškarac u Hrvatskoj danas u prosjeku ima 42,8 godina, žena 46,2 dok se fertilni kontingent, u koji se računaju žene u dobi za rađanje odnosno stare od 15 do 49 godina, u pola stoljeća smanjio za više od deset posto. Godine 1971. je tako više od polovice Hrvatica, odnosno njih 51,4 posto bilo je u tim godinama, a danas ih je nešto manje od 40 posto.
Puno starih, malo mladih
Gledano po dobnim skupinama, u Koprivničko–križevačkoj županiji je najviše ljudi koji imaju između 60 i 64 godine, njih 7.637 (3.676 muškaraca i 3.961 žena). Potom slijede oni između 65 i 69 godina (7.442) pa oni stari između 55 i 59 godina (7.405), a posebno može zabrinjavati činjenica da je u Podravini i Prigorju tek nešto više djece do četiri godine (4.504) od onih starih između 75 i 79 godina (4.119). Zanimljiv je podatak da je u Koprivničko–križevačkoj županiji veći broj onih stanovnika koji imaju 70 godina ili više (15.205) od onih mlađih od 15 godina, kojih je prema procjeni u prošloj godini bilo 14.134. Takvo stanje nije specifičnost isključivo Podravine i Prigorja, već i praktički cijele Hrvatske.
FOTO arhiva
