Za točno tjedan dana za učenike četvrtih razreda osnovne škole počinju nacionalni ispiti. U ponedjeljak 2. ožujka pišu hrvatski jezik, a nakon toga u istom tjednu matematiku te prirodu i društvo. Osmašima sve počinje tjedan dana kasnije pa tako 9. ožujka imaju ispit iz hrvatskog, a u tri iduća tjedna nakon toga pišu redom prvi strani jezik, matematiku, biologiju, fiziku, kemiju, geografiju i povijest. Riječ je o standardiziranim vanjskim ispitima kojima je cilj utvrditi koliko učenici zapravo znaju kako bi se na temelju toga kreirale daljnje obrazovne politike. Prošlogodišnji rezultati pokazali su dosta zabrinjavajuću situaciju u Podravini i Prigorju, jer, kako nam je rekao Vinko Filipović, ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje, ukupno gledajući sve predmete, učenici četvrtih razreda Koprivničko-križevačke županije su na 14. mjestu od 20 županija i Grada Zagreba, a učenici osmih na 17.
– Učenici četvrtih i osmih razreda iz Koprivničko-križevačke županije bili su ispod nacionalnog prosjeka iz svih predmeta. Nešto bolje rezultate imali su učenici iz Koprivnice i Križevaca – istaknuo je Filipović.
Teško mjerljive vještine
Tomislav Bogdanović, ravnatelj Osnovne škole Ljudevita Modeca Križevci, mišljenja je da iako nacionalni ispiti pokazuju određenu usvojenost znanja kod učenika, imaju i neke nedostatke jer oni uglavnom mjere činjenično znanje. Pojasnio je kako je cjelovita kurikularna reforma obrazovanja pokrenuta 2018. godine prebacila fokus s usvajanja činjenica na razvijanje ključnih kompetencija za život, pri čemu je cilj poticanje kreativnosti, kritičkog mišljenja, rješavanja problema i digitalne pismenosti.
– Navedene vještine teško je mjeriti nacionalnim ispitima. Da bi se rezultati mogli komparirati, sve škole trebale bi imati iste uvjete rada. Škola u kojoj radim ima 750 učenika, radi u dvije smjene, u svome sastavu ima sedam područnih škola s ukupno 100 učenika koje rade u dvorazrednim, trorazrednim i četverorazrednim kombinacijama razredne nastave. Škola ima oko 270 učenika putnika koji u matičnoj školi pohađaju više razrede. Oko 50 posto učenika su iz prigradskih naselja. Imaju li ti učenici iste uvjete za učenje ili pisanje nacionalnih ispita kao i učenik iz grada? Učenik putnik mora ustati i do dva sata ranije da bi stigao na autobus i došao na vrijeme u školu. Naša sela su izrazito raštrkanog tipa kao i u Bjelovarsko-bilogorskoj, Ličko-senjskoj i Brodsko-posavskoj županiji, koje, uz našu županiju, imaju najlošije rezultate. Sve ove županije okarakterizirane su kao pretežno ruralne županije – mišljenja je Bogdanović koji je dodao da učenici iz ruralnih područja nemaju iste mogućnosti kao učenici u urbanim sredinama i da rezultati to upravo i pokazuju.
– Tu činjenicu potvrđuju i podaci da su u našoj županiji najbolje rezultate uglavnom imale škole kojima su osnivači gradovi Đurđevac, Koprivnica odnosno Križevci. Nadam se da će se ovaj problem barem djelomično riješiti izgradnjom i dogradnjom škola i prelaskom na jednosmjensku nastavu. Nije dovoljna samo kvantitativna, nego bi u rezultate trebalo uzeti barem još sociološku, demografsku, ekonomsku pa čak i povijesnu analizu. Vidjeti zašto su to sela iz kojih je bila najviša stopa iseljavanja u zadnjih 15-ak godina, kojeg stupnja obrazovanja su roditelji tih učenika, koji je njihov socijalno-ekonomski status. Važno je napomenuti da su to sve dobri i marljivi ljudi koji su se nekada bavili poljoprivredom i ekonomsku situaciju poboljšavali radom u tvornicama ili obrtima. Njihova djeca uglavnom odabiru put svojih roditelja te im pomažu kod kuće u poljoprivrednim radovima i OPG-ovima. To su učenici koji uglavnom upisuju obrtnička i poljoprivredna zanimanja u kojima su vještine, rješavanje problema i kreativnost važniji od bubanja činjenica. Nažalost, trenutni sustav osnovnoškolskog obrazovanja ne brine previše o potrebama takvih učenika – zaključio je ravnatelj koji je zadovoljan prošlogodišnjim rezultatima jer, kako kaže, tu su negdje oko prosjeka, u nekim predmetima malo iznad, a u nekima malo ispod. Na pitanje ima li u njihovoj školi dodatnih priprema za ovogodišnje ispite, odgovorio je da osim pojačanja satnice dopunske nastave nisu provodili nikakve dodatne pripreme, a pojedini učitelji „ubace“ koji sat vježbe i ponavljanja prije ispita.
Imaju li ispiti smisla ako trebaju dodatne pripreme?
– Pitam se ima li smisla provoditi nacionalne ispite ako će se učenici morati dodatno pripremati za njih? Hoće li roditelji početi plaćati instrukcije kao što je to slučaj s državnom maturom? Nažalost, sve dok postoji komparacija i rangiranje koja je škola najbolja u Hrvatskoj bez cjelovite multidisciplinarne analize, stvarat će se pomutnja o tome koja škola je zaista najbolja, a koja najgora. Veliki je uspjeh kada se učenik plasira na državno natjecanje, kada postigne odličan rezultat u nacionalnim ispitima, ali za veliki broj učenika uspjeh je završiti osnovnu školu. Kako su kognitivne sposobnosti učenika i dalje najjači pojedinačni prediktor školskog uspjeha, siguran sam da kvaliteta učitelja i organizacija rada škola u našoj županiji čine sve da bi svaki učenik ostvario svoj puni potencijal. Sve više učenika školuje se po prilagođenom ili individualiziranom postupku. U našoj školi njihov broj dosegnuo je gotovo 10 posto. Sve navedeno itekako utječe na rezultate. Na kraju, uspjeh učitelja i pojedine škole ne može se mjeriti samo ocjenama učenika – zaključio je naš sugovornik.
“Nisu mjerilo znanja, jer nisu obavezni”
Sličnog je mišljenja i Danijel Domišljanović, ravnatelj Osnovne škole Đurđevac. On smatra da ovi ispiti nisu pravo mjerilo za napraviti analizu jer prije svega nisu obavezni.
– I dalje u županiji imamo učenike uspješne na državnim smotrama i raznim natjecanjima, imamo kvalitetu i znanje, a ovo je sustav koji postoji samo radi sebe. Ne pada mi na pamet kao ravnatelju da uvodimo dodatne pripreme za nacionalne ispite koji nisu obavezni. Ključ hrvatskog obrazovanja leži u nekim drugim stvarima. Odrađujemo sve prema uputama, savjetujemo djeci da napišu čim bolje, da budu iskreni i da se potrude – naglasio je Domišljanović. S druge strane, Sanja Prelogović, ravnateljica Osnovne škole Đuro Ester, smatra da se ulaže veliki trud i novac u realizaciju nacionalnih ispita i da su dobri za škole.
– Pokazatelj su gdje smo u odnosu na druge škole i odlična podloga za samovrednovanje škola. Potrebno ih je dalje provoditi i bilo bi poželjno da donose bodove za upis u srednje škole. Svima bi se podigla motivacija i dobivali bi bolje rezultate. Učenici, roditelji i učitelji rado bi prilagodili poučavanje predmeta prema pitanjima koja se postavljaju u nacionalnim ispitima. Djecu je potrebno poučavati tako da ih povezujemo sa stvarnim životom. Smatram da nacionalni ispiti to rade. Potrebno je još više prilagoditi sve udžbenike takvom poučavanju, poučavanju koje pomaže da djeca nauče kako doći do informacija, da ih se nauči kako učiti, kako logički zaključivati, a sve vezano uz njihovu blisku okolinu. Da bismo ih mogli ovako poučavati, potrebno je napraviti određene iskorake kako bi nacionalni ispiti bili usklađeni s poučavanjem i djeca bi postizala bolje rezultate, što i jest cilj – pojasnila je Prelogović i dodala da su u njihovoj školi u svim predmetima razredne nastave rezultati iznad nacionalnog prosjeka, kao i u predmetnoj nastavi, a samo su iz nekih predmeta ispod nacionalnog prosjeka umanjeni za negdje dva posto.
Prelogović je kazala da se nikada ne pripremaju za nacionalne ispite te da je njihova jedina priprema da djeci i roditeljima kažu da djeca pišu ono što su učila, da dobro sve pročitaju, da ne žure. Adela Zember
ŽUPANIJA OSIGURAVA MATERIJALNE UVJETE:
“Uspjeh učenika ponajviše ovisi o angažmanu njih samih, nastavnika, ravnatelja i podršci roditelja”
U Koprivničko-križevačkoj županiji potvrdili su nam da su proveli analizu rezultata uspješnosti rješavanja nacionalnih ispita na razini škola te usporedbu s državnim prosjekom.
– U stalnoj smo komunikaciji sa stručnim vijećima ravnatelja škola koji su nadležni i odgovorni za postignute rezultate na svim razinama. Poboljšanje rezultata zahtijeva kombinaciju mjera, od jačanja nastavničkih kompetencija i dodatne podrške učenicima pa sve do strateškog ulaganja u obrazovnu infrastrukturu. Upravo iz tog razloga, kao jedan od svojih strateških ciljeva izdvajamo obrazovanje i ulaganja u obrazovanje što je vidljivo i u proračunu za 2026. godinu. Županija će u narednoj godini za redovnu djelatnost i programe osnovnog i srednjeg školstva izdvojiti više od 50 milijuna eura. Uz to, provest će se projekti rekonstrukcije, dogradnje i izgradnje osnovnih škola pri čemu vrijednost projekata prelazi 40 milijuna eura. Isto tako, financiramo i centre izvrsnosti, prijevoz do škole, besplatne bilježnice za sve osnovnoškolce, natjecanja – istaknuo je neke od projekata Karlo Sigetić, pomoćnik pročelnice Službe ureda župana. Dodao je da ovime osiguravaju ravnomjerni razvoj ustanova i njihovo pozicioniranje među izvrsne škole u Hrvatskoj.
– No, i nakon osiguravanja svih materijalnih preduvjeta iz nadležnosti Županije, uspjeh učenika će ponajviše ovisiti o angažmanu nastavnika, učenika, razrednika i ravnatelja, podršci roditelja, suradnji ustanova obrazovnog sustava i nadležnih obrazovnih tijela – zaključio je Sigetić.
FOTO arhiva
