Podravski favicon - Podravina i Prigorje - Koprivnica - Križevci - Đurđevac - Ludbreg - Aktualne vijesti - Zanimljivosti - Fotogalerije

Učenici i nastavnici sudjelovali su u berbi, a zarađenim novcem škola je kupila tambure!

Piše: Hrvoje Petrić

Tradicija školstva u Drnju seže od 17. stoljeća, a u periodu nakon 1950. izvršena je velika reorganizacija koja će završiti uvođenjem osmogodišnjeg osnovnog obrazovanja. Uz to će se škola u Drnju ubrzo razviti u središnju školu za mnogo širi prostor. Izgradnjom nove školske zgrade 1972. stvoreni su odlični uvjeti za izvođenje nastave koja za kvalitetom nije zaostajala za onom koja se izvodila u značajnim središtima Hrvatske.

Prvi 5. razred na kotaru Koprivnica uveden je školske godine 1950./51. u Drnju. Školske godine 1951/52. nastavljena je akcija popravka škole, a radove je izvodio Martin Petrović, direktor poduzeća Bunar iz Drnja. U 5. i 6. razredu se radilo po predmetnoj nastavi, a bila su upisana djeca iz Drnja, Torčeca i Peteranca. Tijekom godine škola je iznajmila jednu privatnu prostoriju kod Imbriovčana na uglu (bivša krčma), a tamo su izmješteni 2. i 3. razred u kojima je honorarno radio Franjo Prokeš. U izvanškolskom radu škola se osobito prihvatila rada u Ogranku Seljačke sloge pa je i kulturni život sela ubrzano napredovao, a osobito je istaknuta bila diletantska družina. Škola je djelovala i u okviru organizacije žena koja je u ljeti 1952. godine organizirala petodnevni izlet na more. Tijekom zime organiziran je općeobrazovni tečaj na koji se prijavilo 30 polaznika. U drugom polugodištu u ovoj je školi počeo raditi učitelj Stevo Milivojević, koji je 16. kolovoza 1952. premješten u Slobodni Teritorij Trst.

Predmeti

U školskoj godini 1952./53. u ovoj su školi zaposlene Ana Perošić kao početnica i Biserka Špoljarić koja je premještena iz Legrada, a osim njih su predavali Štefica i Antun Hudolin te još neki učitelji u predmetnoj nastavi. U školi je postojao tečaj za učenike u privredi. Uveden je predmet ručnog rada, a na kraju školske godine priređena je izložba ručnih radova. Iste je godine škola od Narodnog fronta dobila neispravnu kinoaparaturu koju je popravila te je u veljači 1953. godine prikazan prvi nastavni film. Škola je dobila i suvremenu košnicu, kako bi se kod učenika pokušao razviti smisao za pčelarstvo.

Školska zgrada u Drnju izgrađena 1972

Učitelji su također bili aktivni u postojećim organizacijama na kulturnom uzdizanju sela, a poglavito u Ogranku Seljačke sloge Drnje gdje se najviše radilo u dramskoj grupi, a također su bili aktivni u mjesnoj organizaciji žena koja je nastupila na festivalu u Koprivnici s nekoliko starinskih izvornih pjesama i plesova iz ovog dijela Podravine. U ožujku 1953. učiteljica Perošić odlazi na dopust, a u travnju na njeno mjesto dolazi Dušan Bebek. Krajem prosinca 1953. učiteljica Ana Perošić premještena je u Valpovo, a na njeno mjesto u veljači 1954. dolazi učiteljica Đurđa Vrhovčak. Tijekom školske godine 1953./54. u selu je započela velika akcija elektrifikacije. Ljudi su uvidjeli veliku korist koju bi mogli imati od struje pa se izgradila pogonska centrala i postavljeni su pogonski motori. Najviše zasluga za elektrifikaciju imao je Martin Petrović, direktor Šljunkare, poduzeća koje se brinulo za centralu. Kod uvođenja električne struje u školu u spomenici škole piše: “I ovdje treba istaknuti razumijevanje odgovornih ljudi za potrebe škole, iako je bilo ljudi čak i u odboru za elektrifikaciju, koji prigovaraju zašto se u jednu učionicu postavlja pet žarulja, jer da je dovoljno i 2. Ovo je gledanje kroz prizmu novca, jer prvenstveno, ako se instalacija već provodi, treba misliti na to, da će za par godina ovuda prolaziti dalekovod i struja će biti mnogo jeftinija, pa neće trebati ponovo kopati u zidovima, a osim toga u školi postoji Tečaj za učenike u privredi, koji rade kao treća smjena, tj. od 1/5 5 do 8 sati na večer, pa mu je nužno potrebno dobro osvjetljenje. U mjestu ne postoji također niti jedna druga prostorija gdje bi se mogle vršiti priredbe, nego se iste drže u školi i to redovito uveče.” Kako se općenito prelazilo na društveno upravljanje u poduzećima, ustanovama i tvornicama, prelazilo se na društveno upravljanje i u školama. Tako se u ovoj školi prišlo formiranju Školskih savjeta, koji su imali zadatak da rješavaju sve probleme školu. U Drnju je Školski savjet formiran 8. lipnja 1954. godine, a imao je 11 članova.

U ožujku i travnju održan je krojački tečaj u selu, a škola je sudjelovala u dramskim aktivnostima Ogranka Seljačke sloge u Drnju, u aktivnostima organizacije pionira, a na kraju školske godine priređena je izložba ručnih radova učenika. U kolovozu 1954. premještena je učiteljica Biserka Špoljarić u Čakovec, a na njezino je mjesto primljena učiteljica Nevenka Imbrišak. Školske godine 1954./55. osnovna škola u Drnju postaje osmogodišnjom. Roditelji su ipak djecu redovito slali u školu, uz nekoliko tvrdokornih iznimaka koji su nastojali djeci spriječiti polazak škole. Školska zgrada imala je samo dvije učionice, adaptirana prostorija u kući Imbriovčana nije odgovarala ni po veličini ni higijenski za učionicu. Problem školskog prostora je riješen tako da je u novosagrađenoj zgradi Zadružnog doma završena jedna prostorija za učenike kao privremeno rješenje, a namještaj za tu učionicu posuđen je iz susjednih škola. Dana 24. studenoga 1954. godine premješta se učiteljica Nevenka Imbrišak, a na njeno mjesto dolazi učiteljica Marija Rodek. Ove školske godine uz pomoć raznih ustanova i poduzeća opskrbljena je školska knjižnica s oko 120 dječjih knjiga jer je u njoj bilo samo oko 20 knjiga za djecu. Dana 28. studenoga 1954. godine prigodom otvaranja knjižnice i čitaonice priređena je izložba knjiga. Na školi se održavao tečaj seoske ženske omladine u kojem su predavali svi učitelji ove škole, a također je radio tečaj za nepismene i polupismene, ali je prekinut zbog premalog broja polaznika. U Drnju je osnovano Narodno sveučilište, u okviru kojega su održavana predavanja za narod i projekcije filmova. Također su se priređivale priredbe s omladinom, a na školi su priredbe davali Podmladak Crvenog križa i Pionirska organizacija.

Na katu ove zgrade je djelovala škola u Drnju

U školskoj godini 1955./56. veliki je problem bio školski prostor. U staroj školi postojale su dvije učionice, a druge dvije uređene su u Domu, ali je udaljenost od jedne do druge škole bila oko 1300 metara. U drnjanskoj osmogodišnjoj školi B tipa su radili učitelji: Antun Hudolin, Štefica Hudolin, Drago Šušković, Marija Šušković, Đurđa Vrhovčak i Nevenka Pribudić. Zbog neriješenog stambenog pitanja iz škole odlaze učitelji Marija i Drago Šušković. Školska godina 1956./57. počela je odlukom Savjeta za prosvjetu koji je odlučio ovu školu prevesti u Narodnu osmogodišnju školu A tipa budući da su u Drnju stvoreni uvjeti brojem djece, a djelomično i nastavnicima. Odlučeno je da se u više razrede u Drnju upisuju djeca iz Torčeca, a da se djeci iz Peteranca također omogući slobodan upis. Na osnovu tog zaključka upisalo se iz Torčeca 10 učenika obavezno, a iz Peteranca 14 učenika po vlastitoj želji u 5. razred, a s ciljem učenja stranog jezika. Predstavnici općine Drnje pomogli su proširenje školskog prostora u Zadružnom domu gdje su uređene dvije veće učionice te jedna manja prostorija za školsku radionicu. Na školi su radili: Antun Hudolin kao upravitelj, Štefica Hudolin, Đurđa Vrhovčak, Nevenka Pribudić, Nevenka Vučemilović, Vlado Sabol, Viktorija Štefan i Nevenka Mikulan. Nabavljena je nova kinoaparatura, u školu je uveden novi predmet – upoznavanje prirode i društva, koji je objedinio povijest, zemljopis i prirodopis, a predavao se u 3. i 4. razredu, dok je u višim razredima ostalo kao i prije. U školu je uveden rad u grupama, a učitelji su pomagali u radu društvenim organizacijama u selu.

Školska godina 1957./58. počela je s istim učiteljima u istim prostorijama kao i prošle godine. Jedino je bila nova učiteljica Anđela Jagić koja je došla na mjesto Đurđe Vrhovčak. Sabol Vlado odlazi u vojsku, Anđela Jagić na porodiljini dopust, a iz Torčeca je privremeno premještena Milica Žagar. Pri školi su radili tečaj učenika u privredi, dvogodišnja škola za omladinu i radnički obrazovni tečaj. Školska kuhinja radila je normalno, ali s problemom razdvojenosti i velike udaljenosti učionica, jer je jedan dio učenika išao u staru školu kod crkve, a drugi su išli u školske prostorije u Zadružnom domu.

Školske godine 1958./59. započela je radom Centralna škola u Drnju. Ukinuti su svi viši razredi u područnim školama u Torčecu, Peterancu i Sigecu koje su pripojene školi u Drnju. Na Centralnoj školi Drnje službovali su učitelji: Antun Hudolin, Štefica Hudolin, Nevenka Vučemilović, Nevenka Kovač rođena Pribudić, Anđela Jagić, Nevenka Jovanović, rođ. Mikulan, Vlado Sabol, Stjepan Krapinec, Josip Toth, Pavao Magdić, Milica Gabaj, Marija Rodek i Magdalena Matijević te tajnik škole Ljubiša Jovanović. Učenici i učitelji redovito su sudjelovali u dramskoj grupi, recitatorskoj, tamburaškom zboru, grupi fizičara i kemičara, povjesničara, modelara itd. Nastavnici su pokazali svoju djelatnost u društvenim organizacijama, jedna veća grupa prosvjetnih radnika radila je na kinofikaciji sela, a u po nabavci televizora, organizirani su televizijski prijenosi. Na školi su postojale organizacije Podmlatka Crvenog križa i Pionirska organizacija, a na završetku školske godine priređena je velika izložba učeničkih radova i završna školska priredba.

MN: Spomen-paviljon

Školske godine 1959./60. Centralna škola Drnje imala je u svom sastavu osim matične škole i područne škole Peteranec, Sigetec, Torčec i Komatnica. No, iz Komatnice su djeca zbog udaljenosti polazila više razrede u Hlebinama. U tijeku školske godine upravitelj Antun Habulin odlazi na bolovanje, Štefica Hudolin premještena je u Pitomaču, od 20. prosinca 1959. dužnost upravitelja vrši Vlado Sabol. Proširena je školska knjižnica, a nabavljena su još neka materijalna sredstva. U prosincu 1959. godine dovršena je stambena zgrada kraj mehaničke radionice poduzeća “Šljunkara” Botovo u kojoj su stanove dobili neki od nastavnika škole, a u proljeće 1960. završena je dogradnja zgrade Narodnog odbora općine Drnje. U Drnju je iste godine izgrađen u parku spomen-paviljon posvećen žrtvama antifašističke borbe, a u izgradnju su bili uključeni neki nastavnici s učenicima 7. i 8. razreda.

Školske godine 1960./61. nastava je počela sa zakašnjenjem zbog pojave opasne bolesti dječje paralize u koprivničkom kotaru. Zbog toga su zdravstveni djelatnici iz Koprivnice cijepili svu školsku djecu tako da na školskom području nije bilo nijednog slučaja ove bolesti.

Dana 1. veljače 1962. godine izvršena je reorganizacija teritorijalne podjele Narodnog odbora koprivničkog kotara, te je time Narodnom odboru općine Drnje pripojen teritorij preko Drave, tj. Gotalovo i Gola, te Hlebine i Gabajeva Greda. Iste godine, na dan 25. svibnja pušten je u promet novi željeznički most na rijeci Dravi kod Botova.

Tijekom školske godine 1962./63. na školi u Drnju vršitelj dužnosti upravitelja bio je Vlado Sabol, u nižim razredima radili su: Marija Galić, Nevenka Kovač, Marija Sabol i Marija Rodek, a u višim razredima: Milica Lakuš, Pavica Samaržija, Ankica Božić, Ankica Šemper, Slavko Horvatić, Mirko Lakuš, Maca Dombaj, Pavao Magdić i Josip Toth. Tajnica škole bila je Zlata Jakupek, a pomoćno osoblje Pavao Pošta, Dorica Markulin i Roza Ilotić.

Školski je odbor početkom školske godine 1963./64. za novog upravitelja primio Nikolu Smiljanića te nastavnike Milenu Smiljanić i Zvonka Martinčića, a sa škole je otišla Anica Šemper koja je predavala ruski jezik te je na to mjesto uzet Slavko Horvatić. Do 1. studenoga 1963. tajnica škole bila je Zlata Jakupek, a od tog dana od 30. lipnja 1964. tu je dužnost obnašao Josip Doktorić. Kao podvornici su radili Pavao Pošta i Dora Markulin, a kuharica je bila Roza Ilotić. Te je godine balkon kino sale adaptiran u novu učionicu. Knjižnica škole nije bila sređena, svi su knjige posuđivali bez evidencije, a za sređivanje knjižnice su određene voditeljica knjižnice Pavica Samaržija i Ivanka Matijević kao pomoć. U nižim razredima predavali su u Drnju: Marija Rodek, Marija Galić, Marija Sabol i Nevenka Kovač, a u višim razredima su predavali: Milena Smiljanić (materinji jezik i matematika), Ivanka Matijević (poznavanje prirode, likovni), Ankica Božić (fiz. odgoj, domaćinstvo), Milica Lakuš (povijest, zemljopis), Pavica Samaržija (materinji jezik), Slavko Horvatić (ruski jezik), Zvonko Martinčić (matematika), Pavao Magdić (fizika, glazbeni i tehnički odgoj), Maca Dombaj (likovni odgoj, tehnički odgoj i ruski jezik), Mirko Lakuš (zemljopis, fiz. odgoj) i Vlado Sabol (kemija i biologija). Početkom školske godine učenici i nastavnici sudjelovali su u akciji berbe kukuruza pri Poljoprivrednoj zadruzi Đelekovec, a zarađenim novcem škola je kupila nove tambure. Krajem školske godine organiziran je izlet za učenike osmih razreda u Split, Dubrovnik te Bosnu i Hercegovinu (Sarajevo, Foča, Tjentište). Nastavnici su također sudjelovali u prikupljanju zajma za pomoć Skopju, glavnom gradu Makedonije koji je 1963. godine razrušio potres.

MN: Nova škola

U Drnju je nakon izgradnje trafostanice za novu 1966. godinu puštena u rad ulična rasvjeta, a te školske godine podignut je most koji spaja Dravsku ulicu i obradive površine zalaganjem novoustrojene Mjesne zajednice koje je predsjednik bio Ignac Mikšić. U školi su nabavljene narodne nošnje, a starija dramska grupa u suradnji s pjevačkim i tamburaškim zborom izvela je sedam puta u Drnju i okolici operetu “Čudnovate zgode i nezgode šegrta Hlapića”. 

Od važnijih zbivanja u školskoj godini 1966./67. treba izdvojiti početak asfaltiranja ceste od Koprivnice do Prekodravlja, Drnje je asfaltirano u proljeće 1967. godine. Zaposlenici škole bili su na izletu u Trstu i Veneciji, a učenici su bili u Sarajevu, Dubrovniku, Splitu i Postiri na Braču.

Prostorije nekadašnje stanice policije (ondašnje milicije) predane su na korištenje školi jer je početkom školske godine 1967./68. policijska (ondašnja milicijska) stanica u Drnju ukinuta i pripojena stanici u Koprivnici. Adaptacijom su dobivene dvije nove učionice, prostorija za upravu škole, za školsku kuhinju, blagovaonicu i školsku knjižnicu. Nastava se počela održavati 26. listopada 1968. godine u toj zgradi na prvom katu.

U tu zgradu preseljeni su niži razredi iz dotrajale stare škole kod crkve gdje se dana 25. listopada 1968. godine održao prvi dan nastave. Preseljenjem uprave u zgradu društvenog doma dobila se prostorija za kabinet biologije, kemije i matematike.

U školskoj godini 1968./69. u Drnju i okolici bila je smještena vojska zbog vojne intervencije snaga Varšavskog pakta u Čehoslovačkoj. Temeljni kamen za novu školu (na današnjoj lokaciji) položen je početkom školske godine 1970./71.Učenici osmog razreda boravili su na završnom izletu u Postiri na Braču, rodnom mjestu pisca Vladimira Nazora.

Početkom srpnja 1972. došlo je do velike poplave, a najviše su stradala sela Komatnica i Gabajeva Greda. Drnje nije bilo pogođeno poplavom osim polja, ali je škola u Torčecu bila u vodi. Školske godine 1972./73. dana 5. studenoga 1972. godine svečano je otvorena nova školska zgrada (današnja zgrada).

Facebook
Twitter
Email

Upišite pojam koji želite pretraživati

Na našoj stranici koristimo kolačiće (cookies) kako bismo Vam mogli pružati usluge, koje bez upotrebe kolačića ne bismo bili u mogućnosti pružati. Nastavkom korištenja stranice suglasni ste s korištenjem kolačića. PRAVILA PRIVATNOSTI