Ovaj tekst je objavljen u tiskanom izdanju Podravskog lista
– Uskoro bi trebala krenuti dva projekt koji bi Koprivnicu i mjesta pokraj Drave zaštitili od poplava. Prvim projektom trebao bi se riješiti problem izlijevanja potoka Koprivnice ili, kako ga službeno u Hrvatskim vodama zovu, vodotoka Bistre Koprivničke. U tijeku je javna rasprava o ovom projektu, a iz dokumentacije je vidljivo kako je u planu gradnja retencije Žlebić i brane na koritu potoka Koprivnice. Potok Koprivnica kod velikih se voda izlijeva iz korita i ugrožava dio grada. No, izlijevanje potoka na području Koprivnice nešto je rjeđe nego na njegovu nizvodnom vodotoku. Tako se događa da se kod utjecaja većih pritoka, a to su Moždanski jarak, Brzava, Poljana i Komarnica, odnosno nizvodno od naselja Hlebine, poplave poljoprivredne površine, pašnjaci i bjelogorične šume, a zahvaćeni su i rubni dijelovi naselja Hlebine i Molve. Pogotovo je to izraženo kod Molvi, gdje utječu pritoci Komarnica i Zdelja pa kod poplavnih događaja plave veliko područje na kojem su pogoni CPS INA Molve i Janaf terminal Virje.
Vodotok Bistra Koprivnička ujedno je i glavni recipijent oborinskih i otpadnih voda grada Koprivnice, što rezultira velikim problemima u kišnom razdoblju. A u listopadu 2014. zabilježen je dosad najveći vodni val na Bistri Koprivničkoj koji je poplavio dio grada Koprivnice. Maksimalni vodostaj iznosio je 403 centimetra. Sama izgradnja retencije planira se na međi između Koprivnice i općine Sokolovac, odnosno u neposrednoj blizini koprivničkog prigradskog naselja Reka, gdje bi bila izgrađena i brana na koritu potoka Koprivnice.
– Pregradni profil brane planiran je u dolini vodotoka Bistra Koprivnička, u neposrednoj blizini naselja Reka. Duljina brane u kruni je oko 580 m, a na najvišem dijelu, u dolini potoka, brana ima visinu pet metara. Izvedbom nasute brane i retencije omogućava se prihvat 100-godišnjeg vodnog vala, odnosno vršni dotok od 60 m3/s – stoji u objašnjenju projekta, što znači da bi retencija i brana trebali izdržati pritok vodenog vala, za koji je vjerojatnost da će doći oko jedan posto. Isto tako, u opisu projekta stoji da će se u lijevom boku retencije Žlebić, sa sjeverne strane, izgraditi obrambeni nasip u duljini od 820 metara i širine četiri metra.
I dok je ovaj projekt još daleko od toga da se realizira, drugi je, pak, pred samom realizacijom. Radi se o Drava LIFE projektu, kojim se planira produbljivanje, a samim time i revitalizacija postojećih Dravskih kanala, ali i prekapanje novih . Prvenstveno je ovo projekt namijenjen obogaćivanju biljnog i životinjskog svijeta, ali i zaštiti od poplava. Koprivničko-križevačka županija izdala je dopuštenje za početak radova na produbljivanju kod Novačke i Gabajeve Grede.
– Lokacija zahvata nalazi u manjem dijelu u lijevoj inundaciji rijeke Drave južno i jugozapadno od Ješkova, dok se veći dio radova planira unutar desne inundacije Drave u predjelu Novačke, sjeverno od naselja Gabajeva Greda.
Obuhvaća dionicu rijeke Drave u duljini od 3,5 kilometara, unutar čijeg korita postoje regulacijski objekti (obaloutvrde i pera) i nasip, koji se nalazi izvan obuhvata zahvata – navedeno je u opisu projekta.
Lokacije koje bi trebale biti zahvaćene ovim projektom su tri kilometra toka na predjelu Stare Drave Varaždin, relacija Donja Dubrava – Legrad u dužini od 1,5 kilometra, Drava kod mosta Botovo, tzv. Botnov jarek u dužini od 1,3 kilometra, Drava u Novački i Gabajevoj gredi u dužini od tri kilometara te po dva kilometra u Miholjačkim Martincima i Podravskoj Moslavini
No, mora se reći da su ovo, iako hvalevrijedni, tek inicijalni projekti i da je potrebno još mnogo uložiti da bi se došlo do zadovoljavajuće razina zaštite.
Kanali koji će se produbiti revitalizirat ali i iskopati mogu tek neznatno ublažiti točnije raširiti vodni val. Prva zaštiti od poplava bila bi rekonstrukcija i pojačanje Dravskog nasipa koji počinje tek kod Komatnice i štiti obližnja sela, ali izgradnja istog od Botova do Komatnice.
FOTO Arhiva
