Podravski favicon - Podravina i Prigorje - Koprivnica - Križevci - Đurđevac - Ludbreg - Aktualne vijesti - Zanimljivosti - Fotogalerije

Velika polemika ususret Martinja: “Štatuti ne parodiraju vjeru i nemaju vulgarizama”

Ususret Martinju, mnogima omiljenoj pučkoj veselici prilikom koje se tradicionalno slavi pretvorba mošta u vino, odnosno njegovo krštenje, mnogi nisu oduševljeni održanom Velikom martinjskom špelancijom u režiji Turističke zajednice Koprivničko-križevačke županije. Iako se radi o hvalevrijednoj ideji na kojoj se zaista mogu privući turisti, a ujedno prirediti i zabavni program uz domaću eno i gastro ponudu prihvatljivu i domaćoj publici, način na koji je ona ove godine najavljena, a ove subote i održana, mnogima i nije najbolje sjela.

Ova je tema objavljena u ponedjeljak u tiskanom izdanju Podravskog lista…

Pogotovo u županiji u kojoj su nastale inače najstarije poznate regule vezane uz lijepo ponašanje za stolom u Hrvatskoj, tzv. Križevačkim štatutima. Valja podsjetiti kako su to prve pajdaško-vinske regule, koje prema nekim povijesnim podacima datiraju još iz srednjeg vijeka. Iako i same pomalo humorističnog karaktera, one u stvarnosti opisuju jedan društveni ritual koji ne parodira crkvene obrede i ne podrazumijeva vulgarizme. Za ovu smo prigodu odlučili porazgovarati s Ozrenom Bogdanovićem, aktivnim članom Društva za očuvanje križevačke baštine i entuzijastom za križevačku povijest, koji nam je ukratko opisao važnost samih Štatuta. Razlog što smo, osim same upućenosti u temu, potražili baš njegovo mišljenje je i njegova javna objava na društevnim mrežama.

– Ismijavanje i parodija na misu, izmišljene poslanice o Štefu i Bari, pričešćivanje češnjakom i vinom i slično.  Imaju Vinodu što podsjeća na sinodu, kao skup “biskupa” imaju poklik Al’ me ljulja (aleluja). Izmišljene “litanije” na temu politike i slčno. Križevci imaju uljuđeno krštenje mošta propisano gospodskim, urbanim ritualom onoga vremena! Stari Križevčani su to znali i nije bilo starogradske obitelji koja to nije održavala. Sramota što su drugi izvan Križevaca napravili od toga, napisao je Ozren Bogdanović na svojem Facebook profilu.

Pozvali smo ga da podrobnije objasni svoje već izneseno mišljenje o ovoj manifestaciji.

– Dvije su verzije prema kojima su Štatuti nastali, od kojih je jedna vezana uz legendu koja se danas obilježava u obliku Velikog spravišča, odnosno pomirbe Purgera i Šljivara, a druga govori o veselicama koje su završavale neredima, zbog čega je mjesni sudac bio primoran uvesti pravilnik ponašanja na njima – priča nam Bogdanović, istaknuvši kako se u cijeloj Hrvatskoj ne zna za raniji sličan pravilnik.

No, prvo cjelovito izdanje Štatuta prikupio je i sastavio tek 1912. godine Zvonimir Pužar, pučki pisac povijesnih pripovjedaka i romana domoljubnog karaktera. Iako martinjski ritual krštenja mošta nije izvorno uveden u Štatute, kako nam je rekao Bogdanović, on je naknadno dodan, budući da je na ovim prostorima oduvijek postojao taj ritual krštenja mošta u vino.

Ozren Bogdanović

– Križevčani su tako s vremenom razvili svoj vlastiti obred koji je ušao i u same Štatute, i to zato što je obrednik morao podlijegati pravilima lijepog ponašanja za stolom. Uvijek se prije toga održala večera na kojoj su odabrani stoloravnatelj, fiškuši, oberfiškuši, popevači, govorači i vunbaciteli koji su bili zaduženi za, kao što sama riječ kaže, van izbaciti onoga koji bi pravio nered – pojašnjava Bogdanović.

Veliki ritual krštenja mošta po Štatutima izgleda tako da izabrani kum drži mošt u rukama, dok ga biskup krsti, a pjevaju se i litanije.

– U Štatutima je to opisano kao dijalog između mošta i biskupa, gdje mošt obećaje da će biti dobar, nakon čega se ide krštenju. Valja napomenuti kako one nisu napisane kao parodija stvarnom kršćanskom ritualu, već kao zaseban ritual odvojen od bilo kakvog drugog obreda. Bez vulgarnih dobacivanja, nadodavanja i izmišljanja kao što, nažalost, na nekim mjestima možemo čuti – ističe Bogdanović, nadodavši pritom kako svaki kraj ima pravo na svoj obred kako priliči njihovoj tradiciji, no kako su križevački Purgeri uvijek posebno pazili na to da se ne ismijava nečija vjera, odnosno da ne sliči nekom vjerskom obredu, već da to bude na jedan uljuđen način na koji su sami purgeri oduvijek bili skloni.

Upravo takav ritual sprema se na Vinskoj cesti Križevci – Kalnik – Orehovec, i to ovog petka, 11. studenog, u organizaciji Grada Križevaca u suradnji s udrugom Bilikum. Mošt će se krstiti u 18 sati na ljetnoj pozornici gradske knjižnice, povodom čega će u obližnjem restoranu biti priređena i prigodna veselica. Također, u knjižnici će biti otvorena i prigodna izložba slika nastalih na likovnoj koloniji na Vinskoj cesti.

Facebook
Twitter
Email

Upišite pojam koji želite pretraživati

Na našoj stranici koristimo kolačiće (cookies) kako bismo Vam mogli pružati usluge, koje bez upotrebe kolačića ne bismo bili u mogućnosti pružati. Nastavkom korištenja stranice suglasni ste s korištenjem kolačića. PRAVILA PRIVATNOSTI