Naivno slikarstvo odavno je prošlo vrhunac svoje popularnosti. Sve od sedamdesetih godina pa negdje do kraja prošlog stoljeća, podravska naiva bila je svjetski hit. Umjetnine Ivana Generalića, Ivana Lackovića Croate, Ivana Večenaja, Mije Kovačića i ostalih velikana bili su itekako tražena roba i njihove slike postizale su nevjerojatne cijene.
Uz te slavne slikare svjetskog glasa, tijekom zlatnog vremena naive u Podravini je stasala cijela jedna generacija naivnih slikara koji su također bili iznimno uspješni. Jedan od njih je i Drago Žufika iz Repaša, umjetnik koji je u naivnom stilu počeo slikati još kao 13-godišnjak početkom sedamdesetih godina prošlog stoljeća. Prisjetio se Žufika tih zlatnih vremena naive, a sve je počelo kada se kao dječak prijavio na natječaj koji je Podravka raspisala u dječjim novinama i pobijedio.
Japa kao Tetec
– Imali smo zadano tada naslikati pijevca i nešto po slobodnom izboru, poslao sam slike i dobio nagradno putovanje deset dana s još nekoliko mladih talentiranih slikara. Tada su se uvjerili da zaista znam slikati pa sam dobio još jedno nagradno putovanje, i to deset dana u Siriju i Libanon. Tada je i moj otac shvatio da imam talenta i to je bio ključni trenutak – prisjetio se Žufika kojem je, već kada je imao nekih 14 ili 15 godina, otac postao svojevrsni menadžer.
– Japa je bio pravi trgovac, a iako sam upisao Umjetničku akademiju, on je shvatio da možemo puno bolje zaraditi slikanjem. Brat i ja smo kod kuće slikali i crtali, a on je kao Tetec iz Gruntovčana naše slike prodavao. I išlo mu je jako dobro. Bio je sposoban menadžer i prodao je hrpu slika. Talijani su prvi otkrili podravsku naivu i počeli obilaziti naše krajeve i kupovati slike, a tata je tada pokrenuo pravi biznis. Čak je sluge plaćao koji su umjesto brata radili na zemlji, a on i ja smo po cijele dane slikali. Brat je kasnije odustao od slikanja, no ja slikam cijelog života – otkrio je Žufika i dodao da je naivno slikarstvo nekoć u Podravini bio glavni biznis.
– Na jednoj zajedničkoj izložbi našla se neka ugledna gospođa i pitala mog strica koji je bio svećenik kako to da baš u Molvama ima tako puno slikara. On joj je odgovorio da je to tako kod nas. Jedan počne trgovati stokom i ostali vide da mu dobro ide pa se svi prime trgovine stokom. Jedan krene slikati i ostali vide da mu dobro ide pa svi krenu slikati. Netko vidi da svećenici voze dobre aute i svi idu u svećenike. U legendarnim Gruntovčanima zaista su pogodili srž i sjajno to opisali. Autor Mladen Kerstner je dolazio k mom ocu za inspiraciju za seriju – kazao je Žufika i prisjetio se jedne anegdote iz mladosti koja bi bez problema našla mjesto u legendarnoj seriji.
-Tata je imao taktiku – deset slika kupiš, jedna gratis. Bio je jedan Nijemac Günther koji je stalno dolazio k nama, no dok je bio trijezan, ništa nije kupovao. Ali tata je znao kako treba s njim. Günther je volio domaće kobasice, vino i kukuruzni kruh. Svaki put kada bi nam poslao pismo na njemačkom, odnijeli smo ga učiteljima u Molve da ga prevedu i znamo kada dolazi. Tata bi tada išao u Čepelovac po domaće vino, nabavio je posebne kobasice, mama bi ispekla kukuruznog kruha, a kuća je bila prepuna mojih slika – prisjetio se Žufika tih vremena i toga kako je njemački trgovac umjetninama svaki put upao u zamku koju je pripremio lukavi otac.
Na tisuće slika
– Kad je Günther stigao k nama, nije planirao ništa kupiti. No, tata mu je potočio vina. Popila bi se jedna litra, druga, treća, ponekad peta i šesta, a već nakon treće ili četvrte litre Günther je bio spreman za kupnju. Na engleskom mi je rekao da donesem slike i vagu i ja sam sa slikama stao na vagu, nakon čega smo odbili moju težinu i on je kupio sve slike koje je vidio. Prodavali smo slike tada na vagu, na kilograme, a Günther se znao tako napiti da se nije iz Repaša znao vratiti do Molvi – kazao je Žufika, koji je još tijekom devedesetih znao dobro zarađivati na slikama, a ističe da je u životu naslikao tisuće i tisuće slika.
FOTO/VIDEO Nikola Wolf
Tekst je napisan uz potporu Agencije za elektroničke medije temeljem Javnog natječaja 1/23 za raspodjelu sredstava Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija – profitnih pružatelja elektroničkih publikacija za 2023. godinu
