Ovaj tekst je objavljen u tiskanom izdanju Podravskog lista
Šumarski fakultet iz Zagreba u sklopu projekta „Živjeti s dabrom“ provodi redovitu kontrolu stanja populacije ovog glodavca uz rijeku Dravu. Prije 27 godina na Dravi kod Legrada, u posebnom ornitološkom rezervatu Veliki Pažut, pušteno je 29 jedinki dabra s ciljem njegovog razmnožavanja jer je njegova populacija u tom razdoblju bila ugrožena. Nova kontrola potvrdila je, ističe prof. dr. sc. Marijan Grubešić sa Šumarskog fakulteta, da u našoj županiji uz rijeku Dravu ima dabrova i da je inicijativa od prije 27 godina urodila plodom.
– Obišli smo područje Čambine, Velikog Pažuta i rukavce rijeke Drave i možemo reći da nema gdje ih nema. Našli smo lokacije njihovih familija i sad su rasprostranjeni duž cijelog toka Drave, ali i Mure. To znači da dabrova ima i u Sloveniji, Austriji i Mađarskoj, a prema posljednjim informacijama, došli su i do izvora Drave u Italiji – kaže profesor Grubešić.
I svi pritoci Drave s Bilogore i Papuka, dodaje profesor, imaju populaciju dabrova, a sve to dogodilo se zahvaljujući jedinkama puštenim u Velikom Pažutu u Legradu. Ipak, nisu svi oduševljeni širenjem populacije dabrova, a to se prvenstveno odnosi na poljoprivrednike kojima ti glodavci nanose štetu. Taj bi se problem, ističe Grubešić, uskoro trebao riješiti.
– Baš ovaj projekt kojeg sad provodimo s partnerima iz Slovenije trebao bi riješiti naš suživot s dabrovima. U sklopu projekta napravit ćemo plan gospodarenja dabrom jer su u zadnje vrijeme od poželjnog postali nepoželjni susjedi. Određene su zone u kojima je predviđeno obitavanje populacije dabrova, a u onima u kojima nije, nadležne službe pobrinut će se za njihovo vraćanje u okruženje gdje im mjesto – zaključio je Marijan Grubešić.
FOTO/VIDEO Nikola Wolf
