Podravski favicon - Podravina i Prigorje - Koprivnica - Križevci - Đurđevac - Ludbreg - Aktualne vijesti - Zanimljivosti - Fotogalerije
UMIROVLJENI BRANITELJ NAJVEĆI JE PROIZVOĐAČ TREŠANJA U KRIŽEVAČKOM KRAJU

VIDEO Dragutin ima čak tisuću stabala trešanja. Mraz mu je ove godine uništio dvije trećine prinosa

Ovaj tekst je objavljen u tiskanom izdanju Podravskog lista

Kako je ove godine sve uranilo, tako su i trešnje počele dozrijevati barem desetak dana prije nego što je uobičajeno. To nije iznenadilo najvećeg proizvođača trešanja u križevačkom kraju, Dragutina Horvata iz Fodrovca, koji na dvije lokacije u okolici Križevaca ima čak tisuću stabala trešanja. Ovaj umirovljeni branitelj proizvodnjom trešanja bavi se već desetak godina, a to je vrijeme posvetio uzgoju tog slasnog voća ekstra kvalitete i ekstra veličine, no ističe da pravu berbu nije imao još od 2017. godine.

– Da sam znao kako će se klima promijeniti i da će mrazovi svake godine uništiti dobar dio prinosa, pitanje je bili se uopće upustio u ovu avanturu. Tako je mraz i ove godine upropastio sigurno dvije trećine očekivanog prinosa, a poslije se borim i s čvorcima koji kreću u napade, nametnicima, kišom koja izaziva pucanje ploda i svime ostalim – kazao je Horvat i istaknuo da je trešnja možda i najosjetljivija voćna sorta, a mraz ne uzrokuje samo probleme za plod, već može dovesti i do sušenja vrhova stabala.

Veliko tržište

– Za trešnju sam se odlučio jer se ona odmah proda. Ne mora u skladište, ima svoju cijenu i tražena je. Naravno da je glavno tržište za trešnju, uostalom kao i za sve proizvode, Zagreb. Jedne godine imao sam štand u centru Križevaca, no jedva sam pokrio troškove. Tržište mora biti veliko i zato je Zagreb najbolji, a ondje sve prodajem na veliko. Na štandu je cijena oko 10 eura po kilogramu, na tržnici je nešto jeftinije, a veliki problem stvaraju uvozne trešnje iz Srbije i Grčke koje ruše cijenu, a slabije su kvalitete – rekao je Horvat i dodao da se u Hrvatskoj proizvodi tek tridesetak posto trešanja za vlastite potrebe.

– U zapadnoj Europi trešnje su puno skuplje. U Engleskoj se recimo kila cijeni između 25 i 50 eura, a one krupne promjera iznad 32 milimetra prodaju se na komade, kao bajadere. Baš takve krupne trešnje ekstra klase čiji je promjer između 28 i 34 milimetra i sam uzgajam, a ukupno imam 28 sorti trešnje. Imam rasadnik, sam ih razmnožavam i cijepim, pomalo i eksperimentiram i isprobavam i tako sam došao do osam sorti koje su najpogodnije za ovo područje. Recimo sorta Grace Star jedna je od najboljih i ona kreće početkom lipnja u normalnoj godini, a sorta Early Bigi stiže prva –kazao je Horvat koji ima isključivo patuljasta stabla trešanja.

– Osnovni razlog je podloga, koja trešnji ne dozvoljava da raste u visinu i ključno je oštro rezati grane svake godine kako bi plod bio što krupniji. Drugi razlog zašto trešnji ne dopuštam da ide previše u visinu je berba, pošto ju je ovako puno lakše pobrati. Unatoč tome, ukupna kilaža ploda je ista jer su trešnje krupnije, a takva velika, crvena, debela i sočna ljepša je i za oko. Da bi proizvodnja bila rentabilna potrebno je imati 15 kilograma ploda po stablu – otkrio je Horvat u se čijem nasadu svako malo čuju i glasne detonacije, a riječ je plinskim topovima kojima pokušava otjerati čvorke.

Stvaranje neradnika

– Prije sam imao izrezane plastične flaše koje su se vrtjele na povjetarcu, no ptice su se već nakon godinu dana privikle na to. Zato sam se sada odlučio na topove, koji su puno učinkovitiji. Razmišljao sam o postavljanju mreže preko cijelog nasada, ali to je postalo tako skupo da bi investiranje u njih bilo pravo samoubojstvo. U jednoj godini su sa 120 otišle na 250 tisuća kuna, a na kraju one štite protiv čvoraka i tuče, no što je s mrazom, koji je ipak najozbiljniji problem. Ove sam sezone na preparate za zaštitu i folijarnu gnojidbu potrošio već 4000 eura, a gdje je još radna snaga odnosno berači koje treba platiti – rekao je Horvat i istaknuo da je veliki problem uvoz.

– Kod nas se rad i dalje ne cijeni. Kod uvoza zaradi samo političar koji to dozvoli i veletrgovac koji uveze robu pa poslije vjerojatno političaru nekako vrati. Branitelj sam i borio sam se za ovu zemlju, no činjenica je da je u bivšoj državi poljoprivredna proizvodnja funkcionirala puno bolje. Bila je više okrenuta malom proizvođaču i svi su mogli zaraditi, i veliki i mali. Zarada je bila podijeljena na više usta, a ne samo na one najveće za koje se slažu pravila. Najvažnije je da se napravi red u državi, a poticaji su stvorili samo neradnike. Ovako svi dobivaju poticaje bez obzira na to imaju li voćnjake ili ne, a kada bi se poticala kvaliteta, priča bi bila potpuno drugačija – zaključio je Horvat.

FOTO/VIDEO Nikola Wolf

Halo, Podravski!

Imate priču, vijest, fotku ili video?
Nešto vas muči ili želite nešto/nekoga pohvaliti?
Javite nam se!

PROBLEM PORED PROBLEMA U ČUKOVCU

Ivan Štabi: “Obnova doma je najveća stavka u proračunu”

Lakše je ozlijeđen

FOTO S 2,14 promila motociklom sletio u kanal

U TIJEKU JE 4. ZLATNA BUĆKA PODRAVINE

VIDEO Somove na Šoderici ove godine lovi 18 ekipa

Teška prometna nesreća kod Koprivnice

Upravo: Motociklist sletio s ceste, prevezen je u bolnicu

BAŠ KAO NEKADA

FOTO/VIDEO Svatovi s klencericama i klencerima prošpanicirali gradom, vitezovi uveličali slavlje

TRADICIONALNI ROOSTERS MOTO MEETING

VIDEO Motori “zagrmjeli” gradskim ulicama, slijedi druženje u Novigradu Podravskom pa na Šoderici


Search

Upišite pojam koji želite pretraživati