Denis Hrvoić (30), mladi poljoprivrednik iz Ferdinandovca, i dalje ima pune ruke posla. Trenutno je za njega aktualna sjetva ječma, kojeg će zasijati na čak 30 hektara, a pšenica je na 20 hektara već posađena. Denis ukupno obrađuje 100 hektara zemljišta, a prvenstveno uzgaja žitarice jer mu je većina parcela u blizini šuma pa na taj način izbjegava štetu od divljači.
– Područje Ferdinandovca okruženo je šumama i jednostavno sam prisiljen sijati žitarice. Zbog toga za jedan dio zemljišta, kojih 15 hektara, ne dobivam poticaj jer mi se ne isplati poštivati plodored. Bolje mi je na tim zemljama stalno imati žitarice jer sam siguran da ću imati žetvu, a da kojim slučajem posadim kukuruz, ne vjerujem da bi bilo berbe – priča nam Denis. Ova sezona, dodaje, bila je dobra za ratare bez obzira na sušu. Prinosi pojedinih kultura su smanjeni, ali troškovi nisu značajno rasli pa će na kraju godine biti u plusu.
– Prošla godina bila nam je katastrofalna jer su nam troškovi bili izrazito visoki, a otkupne cijene male. Lani je urod bio puno bolji nego ove godine, ali smo svejedno poslovali s minusom. Sad su troškovi repromaterijala podnošljivi pa se nadamo da se više neće ponoviti prošla godina – tvrdi.
Bez obzira na sve probleme koje nosi poljoprivreda, Denis nije požalio što je nastavio obiteljsku tradiciju i posvetio se ratarstvu. Ima dana, ističe, kad zna reći što mu je sve to trebalo, no znatno ih je manje u odnosu na one u kojima uživa u onome što radi.
– Najveća prednost ovog posla je što sam sam svoj gazda. No, opet stalno ovisimo o vremenskim prilikama i neprilikama, a i tržište je unatrag četiri godine nestabilno pa u svaku sjetvu ulazimo s neizvjesnošću. Ipak, sam sam odgovoran za poslovanje i to je, uz nastavak obiteljske tradicije, ono što me drži da se i dalje bavim ratarstvom, iako je to ujedno i naporan posao – ističe. Osim ječma i pšenice, uzgaja i soju, kukuruz i suncokret. Najisplativija je, kaže Denis, soja, koja je i s urodom i s otkupnom cijenom i u ovoj godini najbolja.
– Imam svoj kombajn, a to je jako važno kod uzgoja soje jer zahtjeva posebne uvjete za žetvu. U ovoj sam godini bez obzira na sušu dobio oko 3,7 tona po hektaru, a cijena je 435 eura po toni, što soju trenutno čini najisplativijom. U ovoj sam sezoni soju imao na 17 hektara, a sad ću je povećati na 20. I ratarstvo je postalo svaštarenje jer bez toga se jednostavno ne može poslovati u plusu – zaključio je Denis Hrvoić.
FOTO/VIDEO Nikola Wolf
