Ječam u Hrvatskoj možda i nije tako popularna žitarična kultura kao što su pšenica ili kukuruz. Dok je prošle godine pod pšenicom bilo oko 160 tisuća hektara, pod ječmom je bilo tri puta manje, odnosno 56 tisuće hektara, a proteklih je dana bilo vrijeme za žetvu ječma. Među onima koji redovito siju ječam je Ivo Premec iz Gotalova, koji ističe da je prinos ove godine manji i za 50 posto.
– Prinos je manji od 50 do 70 posto nego u standardnim godinama. Obilne kiše napravile su velike probleme i došlo je do pojave bolesti zvane hrđa. Ove je godine hrđu bilo jako teško spriječiti, bez obzira na to što sam špricao parcelu protiv korova, dva puta protiv bolesti, a davao sam i prihranu. Vrijeme je učinilo svoje – kazao je Premec koji obrađuje zemlju i uzgaja svinje pa tako na farmi ima 25 krmača. Obrađivao bi on, kaže, i više, no zemlja je ondje postala nevjerojatno skupa.
– U Prekodravlju nema neobrađene zemlje. Svaki komadić zemlje ovdje se obrađuje i imamo problem s tim što su cijene zemljišta otišle u nebo. Ral zemlje ovdje košta desetak tisuća eura i postalo je nemoguće kupiti zemlju. Čim se pojavi koja parcela, proda se praktički preko noći – otkrio je Premec, koji je uz pomoć oca i sina Domagoja i Karla Baloga kombajnirao ječam tijekom cijelog dana, a sav urod isključivo je za njegove potrebe.
FOTO/VIDEO Nikola Wolf/Mislav Švaco
Tekst je napisan uz potporu Agencije za elektroničke medije temeljem Javnog natječaja 1/23 za raspodjelu sredstava Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija – profitnih pružatelja elektroničkih publikacija za 2023. godinu
