Dok se većina voćaka još priprema za zrenje i vrele dane kasnog ljeta, jedna skromna, ali nadasve posebna kruška već krajem lipnja i početkom srpnja nudi svoje prve plodove. Riječ je o Petrovki. Staroj, autohtonoj sorti kruške, koja je nekad krasila gotovo svako seosko dvorište, a danas se sve rjeđe susreće, premda njezina vrijednost ni danas nije izblijedjela.
Petrovka je, kako joj i ime sugerira, svoje plodove donosila oko blagdana svetog Petra i Pavla, krajem lipnja. U mnogim je krajevima upravo taj datum bio početak prave voćne sezone, kad bi prvi zreli plodovi obasjali voćnjake, a djeca ih s nestrpljenjem tražila po granama. Njezina rana zrelost čini je posebnom, dok druge sorte tek formiraju plod, Petrovka je već spremna za jelo.
Vizualno, plod Petrovke je manji, često nepravilnog oblika, sa zelenkasto-žutom kožom i povremenim crvenkastim nijansama. Meso je bijelo, tvrđe teksture, ali vrlo sočno i slatkasto-kiselkastog okusa. Njezina aroma je nenametljiva, ali vrlo ugodna i osvježavajuća, upravo ono što treba u toplim ljetnim danima. Zbog svoje teksture, Petrovka nije dugotrajna. Brzo omekša i postane brašnasta, zbog čega se mora jesti gotovo odmah nakon berbe. Upravo zbog toga mnogi je pamte kao „onu krušku koju se moralo pojesti odmah“, često svježe ubranu iz voćnjaka, još toplo od sunca.
Unatoč svojoj skromnosti, Petrovka je oduvijek bila važna sorta. U prošlim vremenima, kada rashladni uređaji nisu bili uobičajeni, rana kruška imala je dragocjenu ulogu, nudila je prvi svježi plod sezone. Osim za konzumaciju u svježem obliku, Petrovka se koristila i za kuhanje kompota, pripremu pekmeza, a ponegdje i za pečenje rakije, iako zbog manjeg šećera nije bila prva opcija za tu namjenu.
Drvo Petrovke je otporno, prilagodljivo i nezahtjevno. Dobro podnosi različite uvjete tla, skromno je u potrebama, i relativno otporno na bolesti. Zbog svojih skromnih dimenzija i otpornosti, često se sadila blizu kuće, uz rubove vrtova, gdje je nudila i hlad, i plod, i uspomene. Bila je drvo koje nije tražilo mnogo, ali je mnogo davalo.
Danas, u vremenu kada se traži povratak prirodi i tradicionalnim sortama, Petrovka ponovno dobiva pažnju. Iako nije pogodna za duga transportiranja ni skladištenje, njezina rana sezona i posebna kvaliteta svježeg ploda čine je idealnom za male uzgajivače, obiteljska gospodarstva, pa i urbane voćnjake. Njezina jednostavnost i prirodna prilagodljivost savršeno se uklapaju u principe ekološke poljoprivrede.
Zdravstvene dobrobiti kruške Petrovke
1. Lagana i probavljiva
Petrovka je vrlo blaga za probavni sustav. Njezina vlaknasta struktura pomaže radu crijeva i prevenciji zatvora, a istovremeno je nježna za želudac. To je čini idealnim voćem za djecu, starije osobe i one s osjetljivom probavom.
2. Nizak glikemijski indeks
Unatoč prirodnim šećerima, Petrovka ima umjeren glikemijski indeks, što znači da ne izaziva nagli skok šećera u krvi. To je čini pogodnom i za osobe koje paze na šećer, uključujući dijabetičare.
3. Hidratacija i osvježenje
Budući da sadrži visok udio vode, Petrovka pomaže u hidrataciji tijela, osobito u vrućim ljetnim danima. Kombinacija tekućine, blagog šećera i kiselosti pruža brzo i prirodno osvježenje.
4. Prirodni izvor vlakana
Meko bijelo meso Petrovke sadrži prehrambena vlakna koja potiču zdravu probavu, osjećaj sitosti i smanjuju razinu lošeg kolesterola u krvi.
5. Bogatstvo vitamina i antioksidansa
Iako nije vitaminska „bomba“ poput nekih drugih plodova, Petrovka sadrži vitamin C, vitamin K, male količine vitamina B-kompleksa, kao i antioksidanse koji pomažu u zaštiti stanica od oksidativnog stresa. Kožica, ako je netretirana, dodatno doprinosi tim blagodatima.
6. Niska kalorijska vrijednost
Petrovka je niskokalorična, prosječna kruška ima oko 50–60 kalorija, što je čini idealnim međuobrokom za one koji paze na prehranu ili žele izgubiti na težini bez osjećaja uskraćenosti.
FOTO/VIDEO Podravski list
