UZGAJIVAČI BOŽIĆNIH DRVACA NA NOVIM MUKAMA

VIDEO “Ovo se dešava svakih desetak godina i sadnice se teško oporavljaju, a isplativosti uzgoja sve je više upitna”

Dinko Borozan
14. svibnja 2026.
11:00

Niske noćne i jutarnje temperature koje su obilježile kraj pretprošlog i početak prošlog tjedna bacile su u očaj uzgajivače božićnih drvaca. Temperature su išle i u minus pa je mraz uništio prvenstveno mlade sadnice. Više su stradali nasadi koji su u nizinskim predjelima, ali šteta nije mimoišla ni one koji su na nadmorskoj visini višoj od 150 metara. Zdravko Gregar iz Virja, koji se uzgojem bavi već više od 30 godina, rekao je kako se u prosjeku svakih deset godina dogodi ovakva nepogoda i da se božićna drvca teško oporavljaju kad ih pofuri mraz.

– Normandijska jela u ovom je razdoblju najosjetljivija i na njoj je nastalo najviše štete. Pofurene grane treba orezati kako bi se sadnica eventualno oporavila, no to je za nas koji se bavimo uzgojem prevelik posao s obzirom na broj božićnih drvaca. Šteta na našem području kreće se oko 25 posto, a na području Bjelovarsko–bilogorske županije je i veća – rekao je Zdravko. Uzgajivači božićnih drvaca su u nezavidnom položaju jer ne mogu zatražiti da se proglasi elementarna nepogoda. Naime, oni ne spadaju ni u kategoriju poljoprivrednika ni u kategoriju šumara pa zbog toga ne mogu očekivati pomoć kroz eventualno proglašenje elementarne nepogode.

@podravskilist
🎥 Niske noćne i jutarnje temperature koje su obilježile kraj pretprošlog i početak prošlog tjedna bacile su u očaj uzgajivače božićnih drvaca. Temperature su išle i u minus pa je mraz uništio prvenstveno mlade sadnice. Više su stradali nasadi koji su u nizinskim predjelima, ali šteta nije mimoišla ni one koji su na nadmorskoj visini višoj od 150 metara. Zdravko Gregar iz Virja, koji se uzgojem bavi već više od 30 godina, rekao je kako se u prosjeku svakih deset godina dogodi ovakva nepogoda i da se božićna drvca teško oporavljaju kad ih pofuri mraz. – Normandijska jela u ovom je razdoblju najosjetljivija i na njoj je nastalo najviše štete. Pofurene grane treba orezati kako bi se sadnica eventualno oporavila, no to je za nas koji se bavimo uzgojem prevelik posao s obzirom na broj božićnih drvaca. Šteta na našem području kreće se oko 25 posto, a na području Bjelovarsko–bilogorske županije je i veća – rekao je Zdravko. Uzgajivači božićnih drvaca su u nezavidnom položaju jer ne mogu zatražiti da se proglasi elementarna nepogoda. Naime, oni ne spadaju ni u kategoriju poljoprivrednika ni u kategoriju šumara pa zbog toga ne mogu očekivati pomoć kroz eventualno proglašenje elementarne nepogode. – Nažalost, takva je naša sudbina. Godinama se borimo da nas se svrsta negdje kako bi mogli reagirati u ovakvim situacijama, ali još uvijek smo zapravo nigdje. Nadamo se da će se to promijeniti jer je i naš uzgoj bitan, pogotovo ako želimo stati na kraj plastičnim borovima – dodao je Gregar. Uzgoj božićnih drvaca, napomenuo je, mukotrpan je posao pa bi Ministarstvo poljoprivrede više pažnje trebalo posvetiti i toj grani. Sve je manje mladih koji se žele baviti tim poslom, a situacija će, smatra Gregar, biti još gora ako se ne poboljša položaj uzgajivača. – Većina nas uzgojem se bavi iz hobija, odnosno iz ljubavi prema tom poslu i činjenici da želimo unijeti blagdanski duh u što više domova. Sama isplativost uzgoja sve je više upitna, a situaciju nam dodatno zagorčavaju i ovakve nepogode nakon kojih ne možemo očekivati odštetu. Da bi jedno drvce bilo spremno za prodaju treba proći minimalno sedam godina, što najbolje dočarava koliko truda i muke ulažemo u naš posao – zaključio je Zdravko Gregar #croatia #fyp #podravskilist
♬ original sound – PL

– Nažalost, takva je naša sudbina. Godinama se borimo da nas se svrsta negdje kako bi mogli reagirati u ovakvim situacijama, ali još uvijek smo zapravo nigdje. Nadamo se da će se to promijeniti jer je i naš uzgoj bitan, pogotovo ako želimo stati na kraj plastičnim borovima – dodao je Gregar. Uzgoj božićnih drvaca, napomenuo je, mukotrpan je posao pa bi Ministarstvo poljoprivrede više pažnje trebalo posvetiti i toj grani. Sve je manje mladih koji se žele baviti tim poslom, a situacija će, smatra Gregar, biti još gora ako se ne poboljša položaj uzgajivača.

– Većina nas uzgojem se bavi iz hobija, odnosno iz ljubavi prema tom poslu i činjenici da želimo unijeti blagdanski duh u što više domova. Sama isplativost uzgoja sve je više upitna, a situaciju nam dodatno zagorčavaju i ovakve nepogode nakon kojih ne možemo očekivati odštetu. Da bi jedno drvce bilo spremno za prodaju treba proći minimalno sedam godina, što najbolje dočarava koliko truda i muke ulažemo u naš posao – zaključio je Zdravko Gregar.