O ŽIVOTU IVANA RAKUŠE MOGLI BI SE PISATI ROMANI

VIDEO Preživio je zatvor, batine i mučenje, radio u rudniku, brao ljekovito bilje da prehrani obitelj, a danas proslavio 95. rođendan

Iako ga život nije mazio te je u mladosti prošao razne torture, Ivan Rakuša, iz koprivničkog prigradskog naselja Starigrad, prkosi svim nedaćama i s ponosom je proslavio 95. rođendan. Jedan je od najstarijih stanovnika Starigrada, a bez obzira na poodmakle godine svakodnevicu provodi radno. U dvorištu ima kokoši, brine o mačkama, a zaštitni znak njegovog imanja su sibirski limun i smokve. Kako je ostao udovac, oženio se drugi put i živi sa suprugom i trenutno im ne treba ničija pomoć.

– O mojem životu mogli bi se pisati romani. Bio sam u nemilosti režima bivše države jer su moju obitelj povezivali s ustaštvom i odmah na kraju Drugog svjetskog rata ubili su mi oca i brata. Odbio sam sudjelovati u radnoj akciji gradnje autoputa Zagreb – Beograd, kao i regrutaciju, pa sam 11 mjeseci bio u zatvoru u Vinkovcima. Onima koji su me tad tukli i strpali u zatvor nikad nisam želio zlo, a evo vrijeme je učinilo svoje. Svi ti koji su me tukli i mučili sad su mrtvi, a ja sam i dalje živ – priča nam Ivan Rakuša.

O životnim nedaćama ne želi previše govoriti. Nakon zatvora zaposlio se u rudniku u Glogovcu gdje mu je zbog napornog posla stradala kralježnica i morao je na operaciju ugradnje „pločice“. Iako je otad bio osoba s invaliditetom, doškolovao se za rad u tiskari i tu je dočekao mirovinu. Punih 37 godina, kaže on, bio je lovac, a svojevremeno je 13 godina bio predsjednik koprivničke Udruge osoba s invaliditetom.

– Rad je najzaslužniji za moju vitalnost. Naučen sam stalno nešto raditi pa mi nije bio problem ni nakon napora u rudniku brati ljekovito bilje kako bi mogao za svoju obitelj kupiti špeceraj. Danas je mladima problem od Starigrada do Koprivnice otići na biciklu pa nije ni čudo da nam se društvo srozalo – ističe Ivan Rakuša.

Posebno je ponosan na kći Mariju, unuke Ivanu i Marinu te praunuke Evu, Anju, Mislava i Luku koji mu često dolaze u posjetu. Društva mu ne nedostaje jer je omiljen u susjedstvu, a tu su, kako sam kaže, mačke i kokoši bez kojih mu je život nezamisliv.

– Dani mi brzo prolaze i uopće nemam osjećaj da sam „natukao“ toliko godina. Najbitnije je da me zdravlje dobro služi i da i u ovim godinama mogu sam o sebi voditi brigu – zaključio je Ivan Rakuša.

FOTO/VIDEO Nikola Wolf

Halo, Podravski!

Imate priču, vijest, fotku ili video?
Nešto vas muči ili želite nešto/nekoga pohvaliti?
Javite nam se!

UMIROVLJENIK TEŠKO STRADAO U NESREĆI ISPRED VLASTITE KUĆE

VIDEO “Čula sam glasove, izašla na ulicu i vidjela Mirka kako nepomičeno leži na tlu, nikad nismo razmišljali da bi se ovakvo nešto moglo dogoditi”

Zbog radova na pruzi

Privremeno se zatvara dio državne ceste između dva mjesta

Rok je pet dana

Agencija za plaćanja poslala važnu obavijest mladim poljoprivrednicima!