Kad pomislimo na pčele, većina nas pomisli na med, košnice i eventualno ubod koji želimo izbjeći. No, iza tih krilatih stvorenja krije se svijet nevjerojatne inteligencije, organizacije i sposobnosti koje prelaze granice onoga što očekujemo od insekata.
1. Prepoznaju lica
Znanstvenici sa Sveučilišta Cambridge otkrili su da pčele mogu naučiti prepoznati i razlikovati ljudska lica koristeći isti mentalni trik koji mi koristimo, a to je povezivanje različitih elemenata u cjelinu. Dakle, da, pčela vas može zapamtiti.
2. Plesni jezik
Pčele ne pričaju, one plešu. Kada radilica pronađe izvor hrane, u košnici izvodi “waggle dance” kojim svojim kolegicama pokazuje smjer i udaljenost cvijeta, koristeći kutove prema Suncu. Riječ je o jedinstvenom jeziku među insektima.
3. Policija
Unutar košnice postoji tzv. pčelinja policija, čije članice kažnjavaju radilice koje pokušaju potajno položiti jaja. Takva jaja se odmah uništavaju, kako bi se održao red i hijerarhija s kraljicom na čelu.
4. Mogu brojati
Eksperimenti su pokazali da pčele razumiju koncept brojeva mogu brojati do 5, a neke čak razlikuju “nulu” kao apstraktan pojam, što je iznimno rijetka sposobnost u životinjskom svijetu.
5. Koriste alat
Postoje vrste pčela koje koriste sitne komadiće lišća, blata ili smole kako bi ojačale ili popravile svoje gnijezdo što se smatra uporabom alata, sposobnošću koju dijeli samo mali broj životinja poput vrana i majmuna.
6. Njihov mozak ima memoriju i emocije
Pčelinji mozak, iako veličine sezamove sjemenke, može pohraniti sjećanja i donosi odluke na temelju emocija. Eksperimenti su pokazali da pčele pod stresom donose pesimistične odluke što je prvi znak emocionalnog stanja kod insekata.
7. Čuvarke
Na ulazu u košnicu stoje pčele čuvarice koje svaku pčelu “njuše” prije nego joj dozvole ulazak. Ako miris ne odgovara pristup je odbijen. Prava sigurnosna provjera.
Nestanak pčela imao bi razoran učinak na prirodu, poljoprivredu i svakodnevni život ljudi. Budući da su pčele ključni oprašivači za oko 70 posto usjeva koje konzumiramo, njihov gubitak doveo bi do dramatičnog pada proizvodnje voća, povrća, orašastih plodova i brojnih drugih kultura. Jabuke, trešnje, bademi, rajčice, avokado i mnoge druge namirnice postale bi rijetke i iznimno skupe. Osim izravnog utjecaja na ljudsku prehranu, došlo bi i do kolapsa mnogih ekosustava, jer bez oprašivanja nestaju i biljke, a s njima i životinje koje se njima hrane. Ekonomisti procjenjuju da oprašivanje koje pčele besplatno obavljaju vrijedi više od 200 milijardi dolara godišnje, a bez njih bi poljoprivreda postala skuplja, neučinkovita i ovisna o ručnom oprašivanju ili umjetnim rješenjima. Dugoročno gledano, prehrana ljudi bi osiromašila, smanjila bi se bioraznolikost, a prirodni ciklusi koji nas održavaju na životu bili bi ozbiljno narušeni. Pčele su mnogo više od proizvođača meda – one su temelj cijelih ekosustava, a njihov nestanak ne bi bio tiha katastrofa, već globalna kriza.
FOTO/VIDEO Podravski list
