Između 50 i 70 posto poljoprivrednih površina kukuruza i suncokreta stradalo je na području općine Legrad uslijed ovogodišnjih dugotrajnih ljetnih vrućina i sušnih razdoblja i Općina upravo priprema zahtjev prema Koprivničko-križevačkoj županiji da se proglasi elementarna nepogoda suša. Kako se ovakvi scenariji ne bi ponavljali i idućih godina, Županija je pokrenula inicijativu o pokretanju drugog projekta navodnjavanja, a prvi inicijalni sastanak održan je danas u Legradu.
– Prvi korak bilo je navodnjavanje na Velikom Pažutu, koje je sada već u visokoj fazi gotovosti, papirologija bi do kraja godine trebala biti gotova, a sad se pokreće i ovaj drugi dio koji obuhvaća područje općina Đelekovec i Legrad. Sve su to područja uz rijeku Dravu koja je bogata vodom, možda sad u ljeto ove godine baš i nije, ali prije tri godine bila je jako bogata, tako da sigurno imamo potencijala da navodnjavamo velike površine – objasnio je Ivan Sabolić, načelnik Općine Legrad. Da je projekt navodnjavanja dobar, smatra i jedan od poljoprivrednika koji je danas stigao na inicijalni sastanak. Dražen Čižmak iz Selnice Podravske obrađuje 200 hektara poljoprivredne površine, a mišljenja je da se navodnjavanjem ne poboljšava samo struktura zemljišta, već da su učinci višestruki.
– Ne samo da se poboljšava poljoprivredna proizvodnja, već je sve to moguće povezati s turizmom i ribolovom. Klimatske promjene iz godine u godinu sve su izraženije, situacija je sve lošija, a ovogodišnji rezultat vidjet ćemo tek kad obavimo berbu – istaknuo je napomenuvši da bez vode u poljoprivredi ništa. Na inicijalni sastanak o navodnjavanju stigao je i poljoprivrednik Ivica Baranašić. Na pitanje koliko bi njemu značilo navodnjavanje, kazao je da su klimatske promjene velike i da budućnost poljoprivrede ovisi upravo o vodi.
– No, treba se zapitati koliki budu troškovi navodnjavanja, odnosno mogu li ratarske kulture pratiti troškove sistema i svega onoga što ide za navodnjavanje. U ratarskoj kulturi problemi su veliki, pitanje je koliko bi to bilo isplativo ratarskoj proizvodnji – objasnio je i istaknuo da je sreća u nesreći ove godine ta da je u našem kraju bio dosta dobar raspored padalina. Suša se, kaže, osjeti i vidi, ali žetvu su obavili.
– Na jesenskim kulturama prinosi su bili jako dobri, na proljetnoj sjetvi, kukuruz na primjer, posljedice se vide. Ali, primjerice, u Slavoniji su još veći problemi, kažu tamošnji poljoprivrednici. Kod nas je još bilo nekakvih padalina dok je trebalo i klip je zato formiran. Ipak, prinosi budu 20, 30 i više posto manji, ali sreća u nesreći je da je sve skupa kod nas još prihvatljivo – zaključio je. Upravo je prilagodba klimatskim promjenama, ono čime se vodi Županija. Kako nam je rekla Ivana Deskar, pročelnica Upravnog odjela za poljoprivredu, vodno gospodarstvo, zaštitu okoliša i zaštitu prirode, elementarna nepogoda suša bila je u svim ljetnim mjesecima unazad tri godine.
– Vrijeme je da se poljoprivrednici jednostavno prilagode tome, upravo kroz projekt navodnjavanja. Bitno je da porazgovaramo s poljoprivrednicima na području između Legrada i Đelekovca i zato smo inicirali ovaj sastanak ispred Koprivničko-križevačke županije, da vidimo jesu li poljoprivrednici zainteresirani za drugi budući javni sustav navodnjavanja na tom području. Bitno je da postoji njihov interes, jer bez njih ne možemo ništa dalje – istaknula je pročelnica. Dodala je i da bi ovo bio drugi projekt navodnjavanja, a prvi je u fazi prikupljanja potrebne dokumentacije da se prijavimo za izvor financiranja. Riječ je o 362 hektara površine Velikog Pažuta, a prema njenim riječima, idejni projekt za Veliki Pažut bit će gotov krajem ovog kolovoza i tada će vidjeti koji će biti izvor navodnjavanja; rijeka Drava ili kopanje bunara.
[ŽIVIMO OD ZEMLJE #1] Tekst i videoreportaža nastali su uz potporu Koprivničko – križevačke županije
FOTO/VIDEO Nikola Wolf
