Šumska mjehurica, poznata i kao divlja paprika, pripada rodu Physalis i u Hrvatskoj raste samoniklo. Najprepoznatljivija je po svojim narančastocrvenim lampionima koji okružuju plod, zbog čega se često sadi i kao ukrasna biljka u vrtovima. U Europu je donesena iz Japana još u 18. stoljeću, a riječ je o višegodišnjoj biljci koja može narasti do osamdesetak centimetara. Sitni zelenkasti cvjetovi skriveni su u pazuhu listova, dok se unutar lampiona razvija bobica slatkastog okusa, piše Agroklub.
Plod je jestiv, ali samo kada je potpuno zreo, dok su lampion i ostatak biljke otrovni. Ipak, upravo u toj bobici nalazi se prava riznica hranjivih tvari. Bogata je vitaminom C, karotenima i zeaksantinom, a istraživanja su potvrdila da sadrži niz bioaktivnih spojeva poput flavonoida, alkaloida i fenilpropanoida. Ti sastojci djeluju protuupalno, antimikrobno, pa čak i antidijabetički. Zbog toga se u tradicionalnoj medicini šumska mjehurica spominjala kao pomoć kod raznih tegoba, dok se u kuhinji bobice koriste u salatama, uz mesna jela ili u desertima, posebno u istočnjačkoj gastronomiji.
Unatoč tome što izgleda poput ukrasne biljke, šumska mjehurica krije dvoznačnu prirodu, otrovna izvana, a vrijedna iznutra, podsjećajući koliko je u prirodi granica između lijeka i otrova tanka.
FOTO/VIDEO Podravski list
