Ovaj tekst je objavljen u tiskanom izdanju Podravskog lista
Dok se Šoderica pomalo obnavlja, vlasnici vikendica broje centimetre svojih nekretnina koji su još pod vodom u epilogu poplave koja se dogodila prije dva tjedna. Postavljaju se dva pitanja i oba su fundamentalna. Prvo i akutno je to jesu li sada naša vode i zemlja zatrovane strašnim kemikalijama koje su se kao metastaze raširile posredstvom vodene bujice koja je poplavila ogroman dio teritorija. Upravo zbog toga nadležne službe apeliraju da se voda iz bunara u ovom dijelu Podravine ne koristi nit za kupanje, a kamoli za pranje ili piće. Drugo pitanje je hoće li država sad konačno učiniti nešto značajnije za ovaj kraj da se ovako stanje ne ponovi ili barem to pokušati, jer silina prirode je bezgranična.
Voda u Dezinfekciji
No, krenimo redom. U jednoj stvari ne ovisimo o prirodi, već o tome što će se poduzeti. Drava je poplavila i predio u blizini naselja Šoderica zvan Dezinfekcija. Tamo je do 2007. godine djelovala praonica vagona u vlasništvu HŽ-a. Praonica je otvorena početkom ’60-tih godina prošlog stoljeća, da bi bila modernizirana u osamdesetim godinama. U toj praonici prali su se vagoni i cisterne, a tamo se koristio mazut, ali i druge izrazito jake kemikalije. Veći dio njih, posebice u razdoblju prije modernizacija, završio je u obližnjem jezercu, zapravo umjetnom izrađenom spremniku, a zapravo radi se o komadu zemlje koje je omeđen nasipom. Te kemikalije ovdje stoje već desetljećima i truju obližnje zemljište. No, kako nam kažu bivši zaposlenici ovog postrojenja, u tom jezercu stvorila se neka vrst zaštitnog tampona, debela kora koje je onemogućavala da kemikalije izađu van ili je barem to minimalizirala. Dokaz za to je i obližnje jezero Dezinfekcija, gdje je voda dobre kakvoće i puna je riba i bilja.
No, nitko tko je radio u praonici vagona ne dvoji da u ovom jezercu stoji ekološka bomba koja dosad nije imala upaljač kako bi eksplodirala, a bivša praonica vagona je i u službenim dokumentima proglašena kao jedna od većih crnih točaka na području cijel država, i najkritičnija točka u Koprivničko-križevačkoj županiji. Kad smo ih informirali da je voda prodrla u Dezinfekciju, na licima bivših zaposlenika mogla se vidjeti jeza. Tako je ta bomba je u vidu poplave dobila svoj ključan dio i ispunila svoju svrhu. Dakle, eksplodirala je. Sada je samo pitanje koliko je radijus ove eksplozije i njezinih nevidljivih posljedica.
Upozorenje HZJZ-a
Upravo su zato stručnjaci iz Zavoda za javno zdravstvo uputili krajnje ozbiljne smjernice o postupaju nakon poplave i nije zgorega još jednom ponoviti da sve dok se ne provedu analize, oni koji crpe vodu iz bunara trebaju ju prestati koristiti za sve osim kao tehnološku vodu. Analize će se provesti tek za nekoliko tjedana kada će se sva poplavna voda povući. Isto tako, dobro je podsjetiti da je na našem području mreža javne vodoopskrbe dostupna u gotovo svakoj kući i sada bi bila prilika da oni koji nisu priključeni na javni vodovod to i učine.
Priča ili bolja rečeno igra oko Dezinfekcije prastara je u svom obliku, a zove se „prebacivanje loptice“. Dezinfekcija je bila u vlasništvu Hrvatskih željeznica, kod komadanja ovog mastodonta u Holdingu nitko ne nije mogao dogovoriti čije je Dezinfekcija vlasništvo, jer to vlasništvo nitko nije htio – HŽ Cargo, HŽ Infrastruktura i država jedni su drugima dodavali lopticu. Sad je vidljivo da je predio u kojem se nalazi spomenuta toksična masa u vlasništvu Republike Hrvatske, dok su ostale dvije čestice samog pogona također u državnom vlasništvu pod upravljanjem HŽ Infrastrukture. Dakle, opet se ne zna tko je gazda ove ekološke bombe. Upit o sanaciji poslali smo i HŽ infrastrukturi i Ministarstvu graditeljstva prostornog uređenja i državne imovine, a njihov ćemo odgovor objaviti kada stigne.
Izgradnja nasipa
Sada idemo i do drugog problema, a to je sanacija te izgradnja nasipa na kritičnim mjestima. Nakon poplava 2014. godine također se govorilo o tome da na pojedinim mjestima treba izgraditi nasip, a na pojedinim ga ojačati. Očigledno je da se ništa od toga nije dogodilo. Vojska nije slučajno išla u Komatnicu i Gabajevu gredu, jer tamo je postojala realna opcija da nasip pukne i da se dogodi veća havarija te da se potope barem ova dva sela, ako ne i mnogo šire područje. Nasipi su na ovom dijelu bili u lošem stanju i previše porozni. Također, velika Drava ugrožava Šodericu, Drnje i Sigetec. Na tom dijelu nema nasipa i u većini slučajeva on niti nije potreban, ali Drava kod visokih vodostaja čest poplavljuje poljoprivredne površine i to stvara štetu. No, u ovdašnjem slučaju Drava je ugrozila Drnje, Botovo i Sigetec i nanijela veću materijalnu štetu. A da se ova poplava dogodila u jesensko doba kada je viši vodostaj Glibokog i Šoderice, tko zna do kuda bi voda došla. Ovako je Gliboki kao svojevrsni kanal dio vodenog vala odnio s područja Drnja i Botova i prenio ga do Komatnice gdje utječe u Dravu, a Šoderica je sa svojih 400 hektara apsorbirala ogromnu količinu vode.
Stoga je jasno da se neki koraci moraju poduzeti. Nakon poplava je održan koordinacijski sastanak, na kojemu su sudjelovali i predstavnici Hrvatskih voda.
– Uložen je enorman napor da obranimo ovo područje koje je zabilježilo povijesne rekorde u vodostaju Drave i njenom protoku. Sinergijom svih sudionika koji su dali svoj maksimum uspjeli smo zaštiti ljudske živote i spasiti sve ono što smo mogli i što se realno moglo obraniti. Situacija je bila u nekim trenutcima uistinu dramatična, no zahvaljujući odlukama koje smo donijeli izbjegli smo teške posljedice. Ovakve situacije pokazuju koliko su sustavi prevencija, ali i operativne aktivnosti važne, stoga ćemo krenuti u sanaciju sustava obrane te projektiranje i modernizaciju nasipa na dijelovima za koje smo analizom utvrdili da trebaju zahvate. Hvala svim službama i stanovništvu koje je pokazalo veliko srce Podravine – direktor Vodnogospodarskog odjela za Muru i gornju Dravu Milan Rezo.
Uporni dožupan Ljubić
U Hrvatske smo vode poslali upit s molbom da nam u pojedinosti kažu što je u kratkoročnim i dugoročnim planovima. No, do zaključka ovog broja odgovor nismo dobili.
Ipak, Ratimir Ljubić, zamjenik župana Koprivničko–križevačke županije, pojasnio je što je zapravo na sastanku dogovoreno.
– Kratkoročni planovi uključuju one radove koji se mogu odraditi bez građevinskih dozvola, a to je i pojačana sanacija nasipa na mjestima gdje smo procijenili da je stanje bilo kritično. Postoje i dugoročni planovi, a to je i projektiranje i izgradnja nasipa od Botova nadalje. Tu, naravno, mora proći cijela procedura od projektiranja, procjene utjecaja na okoliš i dobivanja građevinske dozvole – kazao je Ratimir Ljubić, koji je također izdvojio još jedu novost.
– Inzistirali smo i tako se dogovorili da ćemo sastanke održavati svakog mjeseca dok se projekti ne provedu. Svaki mjesec ćemo pogledati što je realizirano i što nam je u planu. Osobno sam odlučio dati svoj puni angažman oko ovog pitanja i nećemo odustati, već biti uporni – zaključio je dožupan Ljubić.
Smjernice Zavoda za Javno zdravstvo prilikom poplava
Voda i hrana
Koristite vodu za piće isključivo iz kontroliranog javnog vodoopskrbnog sustava ili originalno flaširanu vodu. Ne konzumirajte vodu iz vlastitih vodoopskrbnih objekata (bunara i pumpi) radi zagađenja uzrokovanih poplavama sve do povlačenja voda i provedene dezinfekcije istih. Ako je voda iz lokalnog vodovoda ili bunara zamućena, onda se koristi samo kao tehnološka voda te se ne smije koristiti za piće, kuhanje ili pranje.
Ne konzumirajte hranu koja je bila u doticaju s poplavljenom vodom ili se u hladnjacima otopila i/ili pokvarila uslijed nedostatka električne energije
Isključivo konzumirajte hranu koja je pakirana u vodonepropusno pakiranje, „suhu“ ili konzerviranu hranu i hranu koja je dobro termički obrađena.
Izbjegavajte konzumaciju povrća i voća s poplavljenih područja, osim eventualno termički obrađenog povrća.
Mjere sanacije nakon povlačenja poplavnih voda
Nakon povlačenja poplavnih voda potrebno je obaviti mehaničko čišćenje poplavljenih objekata i površina (odstranjivanje mulja, naplavina, pijeska, otpada) te pranje vrućom vodom i deterdžentima.
Dezinfekcija podova, zidova i ostalih površina može se provesti uobičajenim dezinficijensima za korištenje u kućanstvu, pri čemu treba koristiti gumene rukavice i čizme. Unutarnje je zidove potrebno premazati sredstvom protiv algi.
Nakon isušivanja stambenih prostora potrebno je dobro oprati i dezinficirati sve što je došlo u doticaj s poplavnim vodama: pokućstvo, posuđe, sanitarije i ostale predmete i površine. Tepihe, prostirke, tapecirani namještaj i krevete je poželjno baciti jer postaju leglo mikroorganizama.
Važno je ne hodati kroz naplavljenu vodu, ne ulaziti u nestabilne zgrade i ne prilaziti električnom vodovima.
Radi sprječavanja izlijevanja, poželjno je očistiti septičke jame, a ako je došlo do izlijevanja provesti sanaciju tla klornim vapnom.
Proglašena elementarna nepogoda
Zbog razornih poplava koje su pogodile Podravinu, župan Koprivničko-križevačke županije Darko Koren donio je u srijedu, 16. kolovoza, odluku o proglašenju prirodne nepogode poplava na području općina Drnje, Ferdinandovac, Gola, Hlebine, Legrad i Peteranec.
– Proglašavam prirodnu nepogodu na području zbog vremenskih nepogoda uzrokovanih poplavom koja je na navedenom području nanijela velike materijalne štete na poljoprivredi, građevinama i prometu u razdoblju od 06.08.2023 do 09.08.2023 godine- stoji u odluci.
Sukladno Zakonu o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda, oštećeni štetu trebaju prijaviti u roku od osam dana od proglašenja prirodne nepogode općinskom povjerenstvu, dok općinsko povjerenstvo u roku od 15 dana treba izraditi prvo priopćenje. Konačnu procijenjenu štetu Županijskom povjerenstvu treba dostaviti u roku od 50 dana.
Velika čistka Šoderice
Iz općine Legrad poručili su da se će se sljedećeg ponedjeljka, dakle 26. kolovoza, održati veliko čišćenje Šoderice nakon obilne poplave. Okupljanje će biti u 9.00 sati ispred „Plavog labuda“.
– Molimo sve koji su u mogućnosti da dođu i pridruže nam se. Možete sa sobom ponijeti alate kao što su lopata, sjekira i slično – rekao je Ivan Sabolić, općinski načelnik.
Zabranjen ribolov
Do daljnjeg vrijedi i zabrana ribolova na Šoderici i Autoputu, dakle jezerima nedaleko od mjesta Botovo.
– Da bi se ribolov dopustio potrebno je da voda padne za još jedan metar. Sad niti nema uvjeta za ribolov. On je dopušten na svim ostalim vodam koje nisu zahvaćene poplavom i vrijedi samo na Šoderci i obližnjim jezerima – objasnio je Stjepan Blažic, voditelj ribočuvarske službe koprivničkog ZŠRK-a.
FOTO/VIDEO Nikola Wolf
