Ovaj tekst je objavljen u tiskanom izdanju Podravskog lista
LEGRAD – Mladi poljoprivrednik koji se prije nekoliko godina iz Međimurja sa svojom djevojkom doselio u Legrad prakticira drugačiji vid poljoprivrede, baziran na ekološkoj i održivoj proizvodnji. Matija Habuš industrijsku konoplju, češnjak, heljdu i druge sorte proizvodi tzv. zelenom gnojidbom, bez upotrebe teške mehanizacije i pesticida. Kako kaže, za zdrave i obilne prinose dovoljna je sama priroda, u čije se procese ne treba previše miješati.
– Trebamo naučiti oponašati prirodu, koja nam može biti primjer suradnje. Netaknuta i nezaorana livada sije se sama, a i bioraznolika je. Priroda se općenito svemu prilagođava, a i uvijek ispravi sve što mi zeznemo – dio je ne samo poljoprivredne, već i životne filozofije, koju njeguje Habuš.
– Radi se o konzervacijskim poljoprivrednim metodama koje samo čuvaju trenutno stanje, a koje bi trebalo još i poboljšati. Mikrobiološka aktivnost u zemlji utječe i na klimu i na naše živote, živjeli mi od zemlje ili ne – priča nam Habuš, pojasnivši princip na konkretnom primjeru.
– Recimo, najesen posijete djetelinu koja do proljeća izraste. Po njoj tada direktno posijete suncokrete koji se ne nastavljaju na golo tlo, a djetelina joj čuva vlagu i hrani ju dušikom. To je primjer održive proizvodnje – pojašnjava Habuš.
Na sličan način sadi i ostale sorte, odbacujući tradicionalnu proizvodnju jedne sorte.
– Ljudi, primjerice, posade češnjak, tretiraju ga cidokorom da ne bude drača, zbog čega nema mikrobioloških aktivnosti. Tada ga „napucaju“ dušikom iz umjetnog gnojiva, a mi znamo da biljkama treba i ostalih mineralnih tvari – ističe Habuš, dodajući kako sve te hranjive tvari kroz prehranu na kraju pređu na čovjeka.
Zelenom gnojidbom, kaže, čuva se i vlaga i temperatura, dok na golom tlu sve ovisi o suncu i vremenskim prilikama.
– Na izmalčiranom tlu zemlja je vruća i nema toliko mikrobioloških aktivnosti, a one su nužne za preradu minerala koji su onda dostupni biljci da ih iskoristi. Oni im na kraju daju i miris i okus, a dobiju i na vitalnosti i na imunitetu – zaključuje Habuš, čiji je češnjak upravo u fazi cvatnje, a uskoro planiraju posijati i heljdu. Na svom primjeru ljudima žele pokazati kako je od ovakve vrste poljoprivrede, pored svih dobrobiti za okoliš, itekako moguće i živjeti.
FOTO/VIDEO Nikola Wolf/Mislav Švaco
Tekst je napisan uz potporu Agencije za elektroničke medije temeljem Javnog natječaja 1/23 za raspodjelu sredstava Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija – profitnih pružatelja elektroničkih publikacija za 2023. godinu
