Koprivničko – križevačka županija prošle je godine imala najveću vrijednost građevinskih radova među susjednim županijama, no iza tog naizgled vrlo dobrog rezultata krije se prilično neobična struktura građevinske aktivnosti. Dok je u većini susjednih županija najveći dio vrijednosti radova ostvaren na stambenim i nestambenim zgradama, u Podravini i Prigorju više od polovice ukupnog iznosa otpada na prometnu infrastrukturu, a u isto vrijeme je vrijednost radova na stambenim zgradama bila prilično skromna. Prema godišnjem izvještaju Državnog zavoda za statistiku (DZS) o građevinskim radovima u 2025. godini, pravne osobe s najmanje pet zaposlenih u Koprivničko – križevačkoj županiji izvele su radove vrijedne 214,5 milijuna eura.
Apsurdna situacija
To je gotovo 29,3 milijuna eura više nego u Varaždinskoj županiji, koja je među promatranim županijama druga s 185,2 milijuna eura. Slijede Bjelovarsko – bilogorska sa 148,2 milijuna, Krapinsko – zagorska sa 147,8 milijuna, Međimurska sa 124,9 milijuna te Virovitičko – podravska županija s 98,7 milijuna eura. No, kada se malo detaljnije prouče podaci DZS-a takav poredak ne pokazuje da se u Podravini i Prigorju gradi više kuća, stanova ili poslovnih zgrada nego kod susjeda, već je razlog ponajprije u tome što se građevinski radovi u pojedinim županijama raspoređuju na različite vrste građevina, a najbolji je primjer prometna infrastruktura. U Koprivničko – križevačkoj županiji na nju je otpalo 111,4 milijuna eura, odnosno oko 52 posto ukupne vrijednosti radova. U Varaždinskoj županiji je primjerice na prometnu infrastrukturu otpalo 25,4 milijuna eura, u Bjelovarsko – bilogorskoj 31,9 milijuna, u Krapinsko – zagorskoj 26 milijuna, u Međimurskoj 28,8 milijuna, a u Virovitičko – podravskoj 33,6 milijuna eura. Udio prometne infrastrukture u ukupnim radovima pritom je u Podravini i Prigorju znatno veći nego kod svih susjeda, a da situacija bude apsurdnija, unatoč takvim ulaganjima u prometnu infrastrukturu, Koprivničko – križevačka i dalje je jedna od županija bez milimetra autocesta, još nije dovršena ni brza cesta od Križevaca do Kloštra Vojakovačkog, kao ni pruga Križevci – Koprivnica – državna granica.
Kada bismo izdvojili samo zgrade, slika tada postaje bitno drukčija jer je na stambenim i nestambenim zgradama u Podravini i Prigorju zajedno evidentirano 70,4 milijuna eura radova. U Varaždinskoj županiji taj je iznos bio 128,8 milijuna eura, u Bjelovarsko – bilogorskoj 90,4 milijuna, a u Krapinsko-zagorskoj 94,6 milijuna eura. Posebno je zanimljiva stanogradnja jer je u Koprivničko – križevačkoj županiji vrijednost radova na stambenim zgradama iznosila samo 13,2 milijuna eura ili približno šest posto ukupne vrijednosti svih građevinskih radova u županiji. U Varaždinskoj županiji na stambene zgrade otpalo je 38,7 milijuna eura, u Međimurskoj 26,6 milijuna, a u Krapinsko – zagorskoj 27,8 milijuna eura. Čak je i Bjelovarsko – bilogorska županija, koja je u ukupnoj vrijednosti građevinskih radova za Koprivničko – križevačkom zaostajala približno 66 milijuna eura, imala gotovo jednaku vrijednost radova na stambenim zgradama. Razlike su vidljive i kod nestambenih zgrada, u koje se ubrajaju objekti koji nisu pretežno namijenjeni stanovanju. U Koprivničko – križevačkoj županiji vrijednost radova u toj kategoriji iznosila je 57,2 milijuna eura. U Varaždinskoj je dosegnula 90,1 milijun, u Bjelovarsko – bilogorskoj 77 milijuna, a u Krapinsko – zagorskoj 66,9 milijuna eura.
Neravnomjerna raspoređenost
Iz toga proizlazi da ukupna građevinska aktivnost u Koprivničko – križevačkoj nije ravnomjerno raspoređena između stanogradnje, poslovnih i drugih zgrada te infrastrukture. Baš suprotno, prometna infrastruktura toliko dominira da prikriva znatno skromnije iznose u gradnji zgrada dok je u susjednim županijama struktura drukčija. U Varaždinskoj je na stambene i nestambene zgrade otpalo gotovo 70 posto ukupne vrijednosti radova, a u Međimurskoj oko 56 posto. U Krapinsko – zagorskoj taj je udio iznosio približno 64 posto, a u Bjelovarsko – bilogorskoj 61 posto. Koprivničko – križevačka, s udjelom zgrada od približno 33 posto ili točno trećinom svih ulaganja, znatno odstupa od situacije na sjeveru Hrvatske. Na nacionalnoj razini pravne osobe s najmanje pet zaposlenih u građevinarstvu izvele su tijekom 2025. radove vrijedne 6,785 milijardi eura, što je 10,5 posto više nego godinu prije. Od toga je 4,207 milijardi eura ostvareno na zgradama, a 2,578 milijardi na ostalim građevinama. Na stambene zgrade na razini države otpalo je 1,834 milijarde eura, dok je vrijednost radova na prometnoj infrastrukturi iznosila 1,447 milijardi eura. Koprivničko – križevačka županija se tako u cijeloj Hrvatskoj izdvaja po postotnom udjelu ulaganja u prometnu infrastrukturu jer ono iznosi čak 51,9 posto od svih ulaganja. Po tome su Podravina i Prigorje apsolutni broj jedan u Hrvatskoj dok je u isto vrijeme po udjelu stambene gradnje među najslabijima u cijeloj zemlji.
