razgovarao: Stjepko Gambiroža
Josip Đakić jedan je od najdugovječnijih zastupnika u Hrvatskom saboru. Ovaj rođeni Pitomačanin u saborske je klupe prvi puta zasjeo u prosincu 2003. godine, a odradio je već šest mandata. Da nema vječnog Furia Radina, ušao bi Đakić u uzak krug zastupnika s najdužim stažem, a uvjeren je on da će nakon izbora 17. travnja i po sedmi puta biti izabran u Hrvatski sabor.
PL: Što vas još drži u visokoj politici i koliko vas dugo još možemo očekivati na hrvatskoj političkoj sceni?
– Još uvijek imam puno izazova i postavljenih ciljeva. I to ciljeva koje pred nas stavlja zajednica i u želji za unaprjeđenje zajednice, trudim se biti što konstruktivniji u radu Hrvatskog sabora. U pripremi zakona, u realizaciji zakonskih prijedloga kako bismo zakonima što bolje i kvalitetnije opskrbili naše građane, poduzetnike, obrtnike, umirovljenike, rodilje i ostatak populacije koja željno očekuje europski standard.
PL: HDZ je na parlamentarnim izborima prije četiri godine u IV. izbornoj jedinici dobio 44 posto glasova i osam mandata, kakva su očekivanja sada?
– Očekujem barem 52 posto glasova i devet mandata. To bi nas zadovoljilo, a apetiti su veliki jer su i ulozi veliki. Vidjeli smo koliko se može napraviti konstruktivnim radom, a najbolji primjer je moja Virovitičko–podravska županija. Sada je IV. izborna jedinica proširena na Koprivnicu i Đurđevac s okolnim općinama, a vjerujem da s iskustvima koja imamo možemo pomoći i tom dijelu Podravine kako bi se dodatno unaprijedili i poljoprivreda i gospodarstvo, ali i svima onima koji žele stvarati, raditi i boriti se u Hrvatskoj.
PL: Ipak, prošlog je tjedna jedan nacionalni medij objavio anketu za IV. izbornu jedinicu koja pokazuje da HDZ osvaja 6, SDP 5, Domovinski pokret 2, a Most jedan mandat?
– Ankete su uvijek bile nesklone HDZ-u i daju nam manje, a mi ostvarujemo više. Pamtim sve izbore i znam što smo ostvarili pa sam tako 2003. godine također bio sedmi na listi za Sabor, a malo nam je nedostajalo i za osmi. Na prošlim izborima osvojili smo osam mandata, a s obzirom na to da smo u međuvremenu dobili i Osijek, koji nikad do sada nije bio pod upravljanjem HDZ-a, sigurni smo u odlične rezultate. Osječko–baranjska županija sa svim gradovima i gotovo svim općinama te Virovitičko–podravska županija u velikoj su većini na strani HDZ-a, a iako je Koprivnica načelno crvena, vjerujem da to nije tako. Vjerujem da možemo okrenuti situaciju i pobijediti i u ovom dijelu Podravine.
PL: Prije četiri godine bili ste drugi na izbornoj listi, a sada ste tek na sedmom mjestu?
– Politički odnosi su se promijenili i drugo mjesto prepustio sam mladom čovjeku na čelu naše županijske organizacije, virovitičko–podravskom županu Igoru Androviću. U slozi i zajedništvu radimo i dalje, a trudimo se da što više mladih bude uključeno u političku aktivnost. Mene ne brine moje sedmo mjesto na listi, uvjeren sam da sedam pa i osam zastupnika sigurno imamo u IV. izbornoj jedinici, a deveti je blizu. To je moja percepcija i takve informacije imam s terena. Kako dolazi dan izbora, sve više ljudi shvatit će da je HDZ stranka koja je izašla s programom, a ne s prijetnjama ili uvredama. Mi jedini imamo program kako dalje razvijati Hrvatsku, svaki njezin djelić, svaku općinu.
PL: Na listi HDZ-a za IV. izbornu jedinicu od 14 kandidata tek su dva iz Koprivničko–križevačke županije?
– Takav je omjer birača koje će oni zastupati, a tako je napravljena i sadašnja organizacija izbornih jedinica. Svaki zastupnik vrijedi približno isti broj ljudi koji zastupa i zato smo išli na ovakav omjer. Virovitičko–podravska županija do sada je imala četiri kandidata na listi, a sada imamo tri. Koprivničko–križevačka županija ima dva, ali još dva kandidata ima i u II. Izbornoj jedinici. Kao rođeni Pitomačanin, ja sam svo vrijeme prisutan na ovom području. U vrijeme Domovinskog rata bio sam zapovjednik đurđevačke bojne od 1992. godine, tako da poznajem puno ljudi iz Đurđevca i općina koje mu gravitiraju. Poznajem i puno ljudi u Koprivnici, tako da mi nije problem razmišljati kako ostvariti pobjedu i na ovom prostoru.
PL: Koji je koalicijski potencijal HDZ-a nakon izbora? S kim planirate koalirati ako dobijete većinu, a opet ne dovoljnu da se samostalno oformi vlast?
– Karte se dijele kada se vide izborni rezultati i tada ćemo vidjeti tko će s kim i ne bih sada na pamet predviđao tko će biti potencijalni partneri. Siguran sam samo za jedno. Nacionalne manjine ovih su osam godina bile uz HDZ, a uvjeren sam da neće odabrati onoga ili one koji su ih vrijeđali, omalovažavali i nabacivali se blatom na njih. To je najsigurniji dio priče, a svi drugi koji imaju dovoljno zdravog razuma bit će uz nas. Vidjeli smo u ovim turbulentnim vremenima, kada se u kampanju umiješao onaj koji to ne smije, kršeći ustav i čineći svašta, da su se i pojedini gradonačelnici SDP-a ogradili i ne žele sudjelovati u takvoj kampanji. Ne žele biti na listama stranke čiji je predsjednik zapravo pobjegao, a govorimo o SDP-u i Peđi Grbinu, koji je iz Zagreba pobjegao u osmu izbornu jedinicu.
PL: U Koprivnici se već godinama čeka na završetak brze ceste, može li se to napraviti i prije 2030. godine?
– To je jedan od mojih izazova. Danonoćno se trudimo da to bude što brže i bolje, u jednom sam momentu čak amandmanima s jedne obilaznice na jugu Hrvatske uzeo određena sredstva kako bih potaknuo da se gradi od Farkaševca dalje prema Bjelovaru. Taj dio sada je završen, a krenuli smo raditi brzu cestu od Virovitice prema Bjelovaru. Financiranje je osigurano u ovogodišnjem proračunu, za sljedeću su planirana i duplo veća sredstva. Što se tiče ceste prema Koprivnici i obilaznice, i u županiji i gradu u prijašnjim su vremenima trebali intenzivnije raditi na pripremi dokumentacije i prostornih planova. Uostalom, za vrijeme Milanovićeve Vlade cijeli projekt cestogradnje u ovom dijelu Hrvatske je zaustavljen i nijedne tačke betona, a kamoli asfalta nisu se istresle na ovoj dionici. Sjećam se kako su tada Hrvatske ceste postavile zaštitarsku kuću koja je čuvala gradilišta kako naši Romi ne bi odnijeli željezo.
PL: Što je Podravskom magistralom? Riječ je o jednoj od najopasnijih i najopterećenijih cesta u Hrvatskoj koja je prepuna kamiona, a nesreće su svakodnevica?
– Kamionski promet na Podravskoj magistrali zabranjen je u tranzitu i po tom bi pitanju trebala reagirati policija. Svi koji kamionima Podravskom magistralom idu iz Osijeka, Srbije ili Rumunjske prema Zagrebu su u prekršaju i svaki onaj kojem je odredište Zagreb ne smije ići ovim putem. Još dok je Božidar Kalmeta bio ministar prometa ishodili smo da se Podravskom magistralom zabrani tranzitni promet, a oni koji je opterećuju su u prekršaju.
PL: Radi se brza cesta od Virovitice prema Bjelovaru, jednog dana ćemo valjda dočekati i dionicu od Križevaca do Koprivnice. Je li u planu Podravska brza cesta ili neki spoj od Koprivnice do Bjelovara i Virovitice?
– U planu je brza cesta Ormož – Varaždin – Virovitica – Ilok i jedan segment je već napravljen. Virovitička obilaznica je sastavni dio brze ceste. Nastavili smo raditi od Suhopolja prema Slatini, a vjerujem da zajedničkim snagama u novoj izbornoj jedinici i u novom sazivu Sabora sa zastupnicima iz Koprivničko–križevačke županije može iznaći dovoljno snage i mudrosti da ide što snažnije i brže. Većina cestovnih i autocestovnih pravaca već su u proračunu ove i sljedeće godine i kada ćemo donositi proračun za sljedeću godinu, trudit ćemo se da se i u njemu nađe i taj dravski pravac.
PL: Dravski bazen prepoznat je i kao najveće potencijalno nalazište geotermalnih izvora energije. Obnovljivi izvori energije važna su tema u cijelom svijetu, radi li se dovoljno po tom pitanju?
– To je zapravo moja struka jer sam stručni radnik rudarsko–naftne struke i godinama sam radio na istražnim bušotinama za naftu i plin i imam iskustva s tim. Podravski bazen je iznimno aktualan i podoban za nove geotermalne bušotine, no ne smijemo zaboraviti ni stare plinske i naftne bušotine koje se ponovno mogu staviti u funkciju. Energetska neovisnost iznimno je važna, a na ovom području imamo možda i najveće potencijale. Vidim da se i neke stare bušotine aktiviraju i stavljaju u funkciju kako bi bili što veći kapaciteti, a od tih koncesija svi imaju koristi. Geotermalna energija je potencijal koji je u sastavu zelenih politika i vjerujem da će to biti najbolja stvar i za plasteničku proizvodnju, grijanje, ali prvenstveno u proizvodnji električne energije. Sve je to zaokružen ciklus, koristan i najjeftiniji.
PL: Neizostavna tema u Koprivnici je uvijek Podravka. Proteklih dana čitali smo da je upravo Podravka jedan od tri kandidata za preuzimanje Belja i ostalog dijela Fortenovinog agrara.
– Za prvo ranjavanje u ratu dobio sam nešto dionica Podravke pa mi je i poseban interes da Podravka bude što snažnija i da raste. Te dionice nikad nisam prodavao i čuvam ih kao drago kamenje. Vidim da je dionica s 80 kuna narasla na 150 eura ili više i bilo bi mi drago da se ostvare te najavljene akvizicije. Riječ je o velikim poljoprivrednim kombinatima i bilo bi dobro da oni ostanu u domaćem vlasništvu ne samo za Koprivnicu, već i cijelu Hrvatsku tako da u potpunosti podržavam tu inicijativu.
PL: Podravina je oduvijek poznata kao izrazito poljoprivredni kraj. Na koji se način može pomoći poljoprivrednicima da bolje žive i da budu uspješniji?
– I danas se kod nas razvija i pomaže poljoprivredna proizvodnja. Nadam se da će tako biti i na ovom prostoru, a mi smo u Virovitičko–podravskoj županiji završili četiri projekta navodnjavanja. Oni koji koriste navodnjavanja polja, bilo u ratarstvu ili drugim kulturama, mogu očekivati i tri puta veće prinose i zaradu. Budućnost je u navodnjavanju jer ako je Izrael pustinju mogao pretvoriti u plodno tlo, zašto ne bismo mogli i mi. Ako u Španjolskoj postoje sustavi u kojima vodu iz planina vuku na stotinu kilometara udaljena polja i sve to kompjuterski nadziru, prihranjuju i štite, moramo se i mi okrenuti tim pametnim rješenjima za budućnost. Moramo težiti okrupnjavanju poljoprivredne proizvodnje, ali ostaviti i potencijal za naša domaćinstva kako sela ne bi bila napuštena.
PL: Loša demografska slika velik je problem Hrvatske. Vaša Virovitičko–podravska županija je, prema popisu stanovništva iz 1991. godine, imala 105 tisuća stanovnika, a 30 godina kasnije jedva 70 tisuća, što znači da je izgubljena trećina ljudi. Što se može napraviti da se zaustavi iseljavanje i poveća prirodni prirast?
– Vlada je u proteklom mandatu ostvarila snažan demografski poticaj kroz rodiljne naknade i dopuste. Sada se predviđa da će žena za svako dijete dobiti godinu radnog staža više, no ključno je stvaranje pretpostavki i uvjeta da ljudi ostaju u svojim selima i naseljima. Svi moraju imati jednake uvjete pa smo tako u mojoj županiji napravili 11 dječjih vrtića, a još 11 je u renovaciji ili izgradnji. Grade se nove škole, visoko učilište, stvaramo pretpostavke za normalan život. Činjenica je da se dio stanovništva preselio u Zagreb, dio je trbuhom za kruhom otišao u inozemstvo, no postoje mjere Vlade koje stimuliraju ljude da se vraćaju. Moramo biti svjesni da se demografska slika promijenila i u Domovinskom ratu, kada je poginulo 15 tisuća Hrvata. Dio ljudi je zbog egzistencijalne situacije otišao tamo gdje im je bolje i gdje mogu bolje zaraditi. No, trudimo se da se ti ljudi vrate i da zarađeni novac i stečeno iskustvo ulože i primijene na svom gruntu i u svojoj domovini.
PL: Sve do prije nekoliko godina veliki problem bila je nezaposlenost, a sada je situacija bitno drugačija. Sada je postalo gotovo nemoguće pronaći radnike pa se uvozi radna snaga iz inozemstva?
– Bazen se očito ispraznio. Ono što je nekad bilo nezamislivo, sada se dogodilo i imamo ogroman pad nezaposlenosti i rast zaposlenih. Čak 1,653 milijuna zaposlenih je broj koji se dugo ne pamti i sve je prepuno gradilišta, radilišta, investicija. Obnova nakon potresa u Zagrebu i Banovini zaposlila je sve građevinske kapacitete i riječ je o ogromnim investicijama zahvaljujući i planu oporavka i obnove. Tu je i korištenje europskih sredstava koje je zaposlilo sve te kapacitete i vidimo da se kod nas na radovima aglomeracija javljaju Slovenci, Austrijanci i dolaze raditi na naša područja.
PL: Posljednjih godina svjedočimo ogromnom rastu cijena nekretnina. Kvadrati stambenog prostora postali su enormno skupi i ljudi si s današnjim plaćama sve teže mogu priuštiti svoj stan?
– Činjenica je da su stanovi skupi, ali postoje i POS-ovi stanovi za mlade obitelji koji su puno jeftiniji. Postoje i sindikalni stanovi, recimo u Virovitici sindikat policije kreće u gradnju četiri zgrade i ti će stanovi biti puno jeftiniji od ovih koji su po 2000 eura po kvadratu. Vjerujem da će u budućnosti biti dovoljno kredita s malim kamatama kako bi si ljudi mogli priuštiti stanove, a gradnja ide dalje.
PL: Ovog mjeseca zaposleni u javnom sektoru dobivaju veće plaće, no što je s privatnim sektorom, koji po visini plaće opet kaska?
– Privatni sektor kaska jer mnogi nisu upotrijebili ono što je Vlada omogućila, odnosno ukidanje nameta koji je bio na plaće. Dana je mogućnost da se to pretvori u povećanje plaća. Neki su to iskoristili, neki nisu, no svi moramo biti svjesni da dobar radnik može biti samo onaj koji je dobro plaćen. Onaj koji je potplaćen nema ni emocije, volje ni želje raditi kada ga netko izrabljuje i osjeća se kao rob na svom poslu.
PL: Na kraju, zašto bi netko na ovim izborima glasao za HDZ, a ne za neku drugu političku opciju?
– Hrvatska demokratska zajednica stvorila je Hrvatsku domovinu slobodnom, suverenom i europskom i koja je duboko zakoračila u izvršavanje zadnjeg cilja, a to je kako svoje građane učiniti bogatima. Želimo da naši građani imaju europski standard po pitanju plaća, mirovina i života općenito. To su ciljevi od kojih nećemo odustati i koje ćemo ostvariti. Vidjeli smo kako je snažno zakoračeno u povećanje prosječne i minimalne plaće, u povećanje mirovina, rodiljnih naknada. Grade se dječji vrtići, umirovljenički domovi, to su naši ciljevi. Bolja prometna povezanost i protočnost trgovina, nesmetan rad i demokracija. Mi sigurno nećemo biti ti koji će donositi zakone na štetu hrvatskih građana. Nećemo kršiti hrvatski ustav i nećemo okrenuti leđa hrvatskim građanima.
FOTO NIKOLA WOLF
