piše: Dr. Ivo Belan
Većina nas radi sjedeći – za razliku od prošlosti kad je rad obično bio više aktivan. Također, većina nas sjedi dok idemo na posao, kad se odmaramo, jedemo ili čak kad smo uključeni (kao gledatelji) u sportsku aktivnost. Sjedenje troši malo više energije nego mirno ležanje, stoga su srce i mišići premalo ili nedovoljno u upotrebi. Sjedeći ljudi izloženi su većem riziku srčanog udara, bolova u križima i invaliditetu nego njihovi više aktivni prijatelji, a samo redovna fizička aktivnost može spriječiti te neugodne posljedice.
Koristi su obostrane
Većina ljudi na radnom mjestu sjedi i većina ih tu provede trećinu svog života u radnim danima. Velik je broj kompanija u svijetu koje za svoje zaposlene uvode posebne programe tjelesnog vježbanja u toku radnog vremena. Zašto? Ako zaposleni imaju koristi od toga jer se smanjuje rizik od srčanog infarkta ili invaliditeta, onda, dakako, i poslodavac od toga profitira. Međutim, mnogi poslodavci još uvijek jako brinu o tome koliko će sve to koštati, koliko će koštati održavanje pogodnog prostora za vježbanje, tuševi, mjesta za garderobu, gubitak radnog vremena, pa čak i pravna odgovornost za slučaj ozljeda.
Skandinavske zemlje, kao i Njemačka i Japan već godinama daju podršku organiziranim kondicijskim programima na radnom mjestu. U nekim zemljama i vladine i privatne organizacije pomažu poslodavcima oko uvođenja i razvijanja takvih programa. Danas se pouzdano zna da poboljšanje opće tjelesne kondicije radnika, postignuto kroz takve programe, dovodi ne samo do boljeg zdravlja, nego i do drugih koristi, kao što je pad broja dana provedenih na bolovanju, povećanje produktivnosti i većeg raspoloženja i zainteresiranosti za posao.
Kakvi su rezultati rekreacijskih programa?
Službenici i radnici koji su uključeni u program tjelesnog vježbanja pokazuju značajno poboljšanje u svim zdravstvenim parametrima (aerobički kapacitet, fleksibilnost zglobova, postotak masnog tkiva u organizmu itd.). U kompaniji gdje se vježbalo pao je broj dana provedenih na bolovanju za 60 posto kod muškaraca i 38 posto kod žena. Izostanci s posla ponedjeljkom i petkom pali su kod žena za 22 posto, a produktivnost radnika i službenika također je porasla. Zadovoljstvo i moral na poslu teško su mjerljivi, ali oni koji su bili uključeni u program rekreacije izjavili su da se osjećaju okretniji, žustriji, da više uživaju u radu i osjećaju da imaju bolje međuljudske odnose s kolegama na poslu. Dvije trećine njih osjećali su se više relaksirani, više strpljivi i manje umorni za vrijeme rada.
Bolja kvaliteta života na radnom mjestu
Nema sumnje u to da programi tjelovježbe po pojedinim firmama mogu pozitivno pridonijeti kvaliteti na radnom mjestu. U Japanu provode vrlo zanimljivu akciju – u većim tvornicama, osobito u onima u kojima se radi o lančanom sistemu, prekidaju posao pet minuta svakog sata. Za to vrijeme spiker preko razglasa daje radnicima takt, a oni na svojim mjestima razgibavaju jednostavnim vježbama vrat, ramena, ruke i ostalo.
Šveđani već godinama u svojim kompanijama i tvornicama provode na program kratkih i zanimljivih prekida rada u trajanju od 10 minuta, svako jutro i poslijepodne. Takvi prekidi nisu samo izvanredna prilika da se čovjek malo istegne i protegne, nego i zdrava alternativa za kavu, cigaretu ili neku “klopu”.
Sigurno je da će menedžeri ubuduće sve više tragati za pozitivnim i djelotvornim načinima kako zadovoljiti zaposlene i kako ih održati zdravima. Sasvim je moguće da će firma koja ohrabruje svoje ljude da ostanu u dobroj kondiciji, zdravi i okretni dugoročno uštedjeti novac i da će im i njihova pozicija u današnjoj žestokoj utakmici na tržištu biti mnogo povoljnija.
FOTO ilustracija
