Na prošlotjednoj sjednici Vlada Republike Hrvatske dala je Industriji nafte (INA) dozvolu za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika u istražnom prostoru DR-02/2. Riječ je o području koje se u najvećem dijelu prostire upravo na području Koprivničko–križevačke županije, a manjim na području Bjelovarsko–bilogorske, Virovitičko–podravske, Varaždinske i Međimurske županije. I to na površini nešto većoj od 1.723 četvorna kilometra uz granicu s Mađarskom. INA je dobila ovu dozvolu jer se u postupku nadmetanja jedina javila za istraživanje prostora iz kojeg su izuzeta već postojeća eksploatacijska polja ugljikovodika odnosno nafte i plina. To znači da se budući radovi ne tiču poznatih polja poput Bačkovice, Bilogore, Cvetkovca, Čepelovca – Hampovice, Gakova, Gole, Jagnjedovca, Jankovca, Ferdinandovca, Kalinovca, Kutnjaka – Đelekovca, Legrada, Lepavine, Letičana, Molvi, Mosti, Peteranca, Starog Graca i Šandrovca, već u INA-i vjeruju da na području Podravine i Bilogore postoji još mjesta iz kojih se mogu eksploatirati plin i nafta.
Dvije faze
Dozvola obuhvaća dvije faze, a to su istraživanje i u slučaju komercijalnog otkrića, samu eksploataciju ugljikovodika. Istraživanje uključuje geološka i geofizička snimanja, obradu i interpretaciju podataka, bušenje istražnih bušotina te druge tehničke aktivnosti potrebne za utvrđivanje postojanja, količine i kakvoće rezervi nafte i plina. Ako se tijekom istraživanja na nekoj od budućih istražnih bušotina potvrdi komercijalno isplativo nalazište nafte ili plina, INA bi stekla pravo na izravnu dodjelu dozvole za pridobivanje sirovine i to bez novog natječajnog postupka, ali pod uvjetom da uredno izvršava obveze iz ugovora s državom. Država preko Ministarstva gospodarstva dozvolu INA-i izdaje na razdoblje od trideset godina, a ta dozvola uključuje istražno razdoblje i razdoblje eksploatacije, a početak trajanja dozvole računa se od dana stupanja na snagu ugovora o istraživanju i podjeli eksploatacije ugljikovodika koji će Vlada sklopiti s INA-om. Sve troškove istraživanja, razrade i eksploatacije će prema tom ugovoru snositi investitor odnosno INA, dok će se proizvedeni ugljikovodici dijeliti između države i investitora prema modelu proizvodnje.
Mogućnost rente
Očekuje se da bi država već ove godine mogla ostvariti prihod od oko 348 tisuća eura što uključuje i jednokratnu naknadu za sklapanje ugovora u iznosu od 200 tisuća eura, administrativne naknade te naknade za površinu istražnog prostora. Prije početka samih radova investitor će morati provesti postupke procjene utjecaja na okoliš i ekološku mrežu te osigurati primjenu najboljih dostupnih tehnika kako bi se smanjili mogući negativni utjecaj na okoliš, prirodu i lokalno stanovništvo. Ako se pokaže da podzemlje Podravine i Bilogore zaista skriva još nepronađene zalihe nafte i(li) plina, od toga neće profitirati samo cjelokupno gospodarstvo, već i lokalne sredine koje bi mogle očekivati ponešto na ime rudne rente.
FOTO ilustracija
