Od 1. siječnja na snagu su stupile izmjene i dopune Zakona o mirovinskom osiguranju koje nose tri važne promjene za otprilike 1,1 milijun umirovljenika. Prva je da se najniže mirovine dižu za tri posto, a obuhvaćaju čak 278.000 umirovljenika. Druga je nagrađivanje rada nakon 65. godine podizanjem faktora za izračun mirovina. Treća, ona kojom se bavimo u ovom članku, izmjene su u području obiteljskih mirovina.
Ova je tema objavljena u ponedjeljak u tiskanom izdanju Podravskog lista…
Trenutno u zemlji obiteljske mirovine koristi 211.000 osoba i oni automatski ostaju u tom sustavu. Koliki je broj onih kojima će se isplatiti prelazak iz standardnih mirovina u sustav obiteljskih nemoguće je odrediti, no novost je da sad svi umirovljenici, udovice i udovci mogu odabrati što im je povoljnije.
Postoje dvije opcije
Dobra je stvar, navodi nam stručnjak za umirovljenička pitanja i član HSU-a iz Koprivnice Željko Šemper, ta da umirovljenici ne moraju biti matematičari, dovoljno je samo da odu u Zavod za mirovinsko gdje će biti upućeni u opcije, dobit će zahtjev i kad ga ispune sustav će prepoznati što im se najviše isplati. Kad dobiju opciju ostanka ili prelaska u sustav obiteljskih mirovina, mogu sami odlučiti. Šemper ističe da je za one koji su već u sustavu stvar jasna – od 1. siječnja svima se iznos obiteljske mirovine povećao za 10 posto!
– Mnogi pitaju, primjerice, ženi je preminuo suprug prije 20 godina, isplati li joj se prelazak na obiteljsku mirovinu s obzirom na to da su tada mirovine bile manje. Da, isplati se jer se u tom slučaju računa za pokojnog supruga kao da je bio živ i primao mirovinu do 1. siječnja ove godine. Dakle, sa svim povećanjima – ističe Šemper i dodaje da sustav omogućuje i onima koji koriste obiteljske mirovine, u slučaju da im se više isplati povratak na standardni sustav – da to i učine.
Svaka opcija povećanja – za mnoge buduće korisnike, radi se i o više stotina pa i do 2000 kuna ulaskom u sustav obiteljskih mirovina – dobro je došla. Pogotovo u državi u kojoj je prosječna mirovina na 37 posto od prosječne neto plaće, što je manje negoli primjerice u BiH ili Kosovu, kamoli među zemljama EU gdje je na najnižoj razini. Kad znamo da je odnos zaposlenih prema umirovljenicima 1,32 prema 1, a za stabilan mirovinski sustav trebao bi biti između 2,5 i 3 prema 1 – jasno je da nam budućnost nije svijetla.
– Udovice i udovci imat će pravo birati samo obiteljsku mirovinu, koja će za jednog člana obitelji iznositi 77 posto mirovine pokojnog partnera, umjesto dosadašnjih 70 posto ili primanje osobne mirovine i još 27 posto dodatka od obiteljske mirovine (mirovina pokojnog x 0,77 x 27 posto). Prema dosadašnjem ZOMO-u nije bilo moguće dobivati mirovinsko primanje po dvije osnove – pojasnio je Željko Šemper, a možda je i najbolje o iznosima obiteljskih mirovina i kakve su vam opcije pogledati u sljedećim primjerima.
Deset primjera izračuna
Primjer prvi: Žena je u obiteljskoj mirovini iza pokojnog supruga koja iznosi 2450 kuna, a nema vlastitog mirovinskog staža. Od 1. siječnja 2023. godine primat će 10 posto višu obiteljsku mirovinu u svoti od 2695 kuna (2450+245). Dakle, od 1. siječnja 2023. primat će 245 kuna više.
Primjer drugi: Žena koristi svoju osobnu (starosnu, invalidsku) mirovinu koja iznosi 2000 kuna, a osobna mirovina pokojnog supruga bila bi 1800 kuna. Od 1. siječnja žena podnosi zahtjev za dio obiteljske mirovine i primat će ukupno 2374,22 kune, odnosno, uz svoju mirovinu od 2000 kuna i dio obiteljske mirovine u visini 374,22 kune (1800 x 0,77 x 27 posto).
Primjer treći: Muž sada koristi svoju osobnu (starosnu, invalidsku) mirovinu u visini od 3500 kuna, a osobna mirovina supruge bila bi 2900 kuna. Od 1. siječnja muž podnosi zahtjev za dio obiteljske mirovine i primat će ukupno 4102,91 kuna, odnosno, uz svoju mirovinu od 3500 kuna i dio obiteljske mirovine u visini 602,91 kuna. (2900 x 0,77 x 27%).
Primjer četvrti: Žena sada koristi obiteljsku mirovinu iza pokojnog supruga u visini od 3200 kuna (jer je za 125 kuna povoljnija od njezine osobne mirovine koja bi bila 3075 kuna.) Od 1. siječnja obiteljska mirovina će se povećati za 10 posto i iznosit će 3520 kuna. Žena podnosi zahtjev za dio obiteljske mirovine i prelazi na korištenje svoje osobne mirovine od 3075 kuna, uz dio obiteljske mirovine u visini od 950,40 kuna (3.520 x 27%), što iznosi 4025,40 kuna. Primat će 505 kuna više nego da je nastavila koristiti obiteljsku mirovinu.
Primjer peti: Muž sada koristi svoju osobnu (starosnu, invalidsku) mirovinu koja iznosi 4600 kuna, a osobna mirovina pokojne supruge bila bi 3550 kuna. Od 1. siječnja podnosi zahtjev za dio obiteljske mirovine i primat će ukupno 5338,04 kune, dakle, uz svoju mirovinu od 4600 kuna i dio obiteljske mirovine u visini 738,04 kuna (3.550 x 0,77 x 27%). Primat će 738 kuna više.
Primjer šesti: Muž koristi najnižu mirovinu od 1800 kuna, a žena najnižu mirovinu od 1535 kuna. Umrla je žena. Od 1. siječnja muž podnosi zahtjev za dio obiteljske mirovine i primat će ukupno 2150,91 kunu, odnosno, svoju najnižu mirovinu od 1800 kuna uvećanu za 1,5 posto, što je ukupno 1827 kuna te dio obiteljske mirovine u visini 323,91 kuna (1535+1,5% x 0,77 x 27%). Dakle, od 1. siječnja 2023. muž će primati 351 kunu više.
Primjer sedmi: Žena koristi svoju osobnu (starosnu, invalidsku) mirovinu koja iznosi 4900 kuna, što je povoljnije od 77 posto mirovine iza pokojnog supruga u visini 4851 kuna (osobna mirovina pokojnog supruga 6300 kn x 0,77). Žena podnosi zahtjev za dio obiteljske mirovine i primat će ukupno 5850,40 (limit zbroja osobne mirovine i dijela obiteljske mirovine u visini od 80 AVM-a, odnosno 73,13 x 80). Naime, zbroj njene osobne mirovine od 4900 kuna i dijela obiteljske mirovine iza pokojnog supruga (6300 x 0,77 x 27 posto) u visini od 1309,77 kuna iznosi 6209,77 kuna, što je više od propisanog limita od 80 AVM-a, tako da se isplaćuje limitirani iznos u visini od 5850,40 kn. Dakle, u ovom slučaju od 1. siječnja žena će primati 950 kuna više nego do sada.
Primjer osmi: Žena koristi svoju osobnu (starosnu, invalidsku) mirovinu koja iznosi 2100 kuna, a razmjerni dio hrvatske osobne (starosne, invalidske) mirovine pokojnog supruga bio bi 450 kuna (suprug je veći dio staža radio u inozemstvu). Žena podnosi zahtjev za dio obiteljske mirovine i primat će ukupno 2319,39 kune, odnosno, uz svoju mirovinu od 2100 kuna i dio obiteljske mirovine od 219,39 kuna (u visini donjeg limita dijela obiteljske mirovine (3 x AVM). Bez propisanog donjeg limita od tri aktualne vrijednosti mirovine, dio obiteljske mirovine u ovom slučaju bi iznosio samo 93,55 kuna.
Što je povoljnije?
Primjer deveti: Muž koristi svoju osobnu (starosnu, invalidsku) mirovinu u visini od 7700 kuna, a supruga također svoju osobnu (starosnu, invalidsku) mirovinu u visini od 2700 kuna. Muž umre. Supruga svoju osobnu mirovinu stavlja u mirovanje i prelazi na obiteljsku mirovinu iza pokojnog supruga u visini od 5929 kuna (7700 x 0,77). To joj je povoljnije nego da i dalje nastavi koristiti svoju osobnu mirovinu od 2700 kuna i uz to i dio obiteljske mirovine u visini od 1600,83 kune (7700 x 0,77 x 27%), što bi ukupno bilo 4300 kuna.
Primjer deseti: Žena u 2022. godini ostvari pravo na svoju starosnu mirovinu s 63 godine u visini od 4000 kuna. Muž joj je umro kad je imala 60 godina života. Mirovina supruga bila je 4500 kuna. Žena nastavlja koristiti svoju starosnu mirovinu od 4000 kuna dok ne navrši 65 godina života jer joj je to u ovom trenutku povoljnije od obiteljske mirovine iza pokojnog muža koja bi bila 3465 kuna (4500 x 0,77). Kad navrši 65 godina života, tada podnosi zahtjev za dio obiteljske mirovine i uz svoju starosnu primat će još i 27 posto od obiteljske mirovine (3465 x 27 posto) u visini od 935,55 kuna, dakle, kad navrši 65 godina života ukupno će primati 4935 kuna.
Također, treba dodati, isplata će sada biti moguća i za više članova obitelji u slučaju invaliditeta, nesposobnosti za rad i drugih stanja. Tako će obiteljske mirovine za dva člana obitelji s 80 porasti na 88 posto, za tri člana s 90 na 100 posto, a za četiri člana obitelji sa 100 na 110 posto mirovine pokojnika.
– Udovice i udovci korisnici novog modela obiteljske mirovine moći će raditi i na pola radnog vremena. Izmjenom ZOMO-a širi se mogućnost rada na pola radnog vremena uz punu mirovinu ili na puno radno vrijeme uz isplatu pola mirovine i na vatrogasce i djelatne vojne osobe umirovljene do 1. siječnja 1999. godine – dodao je Željko Šemper.
