Poznati su detalji optužnice kojom Županijsko državno odvjetništvo u Bjelovaru nekadašnjeg direktora poslovnice Slatinske banke u Pitomači Nevena Bedekovića (54) i blagajnicu u istoj banci Marijanu Bedeković (43) tereti da su „zamračili“ gotovo pet milijuna eura. Tereti ih se za niz kaznenih djela zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju te krivotvorenja službene isprave, a izvlačenje novca iz banke trajalo je više od sedam godina, od ožujka 2012. pa sve do srpnja 2019. godine. Istražitelji su uvjereni kako su voditelj poslovnice te njegova šogorica u svojstvu blagajnice, više blagajnice i osobne bankarice godinama izvlačili novac te je u optužnici sve opisano u detalje. Oni su tako oročene depozite klijenata banke, koji su bili uredno evidentirani u sustavu Slatinske banke, bez njihovog znanja i suglasnosti prijevremeno razročavali krivotvorivši potpise klijenata na isplatnim dokumentima. Osim toga, Bedeković i njegova šogorica vršili su uplate i isplate sa štednih knjižica klijenata bez njihova znanja i odobrenja te isplate s drugih računa klijenata otvorenih u Slatinskoj banci. Podizali su lombardne kredite na osnovu štednog uloga klijenata, također bez njihovog znanja i odobrenja, a nakon što bi proveli te transakcije u sustavu banke, istog su dana krivotvorili i isplatne dokumente kako bi prikazali da su klijenti odmah nakon oročenja od istog odustali ili bi jednostavno stornirali depozit u računalnom sustavu banke.
Sef skoro prazan
U razdoblju od sedam godina na neki od ovih načina su u čak 158 navrata izvukli novac koji je Bedeković potom zadržao za sebe, a radi se o iznosu od gotovo 3,5 milijuna eura. Osim toga, 43-godišnju blagajnicu tereti se da je šefu dala šifru za pristup prostoriji sa sefom i šifru za otvaranje sefa, znajući da on nema ovlasti za rad sa sefom u poslovnici. Bedeković je nakon toga počeo neovlašteno otvarati sef i iz njega je uzeo gotov novac u ukupnom iznosu od gotovo 225 tisuća eura. Marijana Bedeković je potom u evidenciju ulazaka i izlazaka iz sefa unosila neistinite podatke, omogućivši tako Nevenu da iz prostorija uzme navedeni novac. Klijentima su na štetu banke u kojoj su radili na oročenu štednju obračunavali nepripadajuću kamatu koja je viša od kamate odobrene upravom banke. Razliku su nadomjestili kupovinom deviza i pologom na račun dokupom na deviznu knjižicu klijenta i to nakon što su njegove depozite nezakonito razročili. U cilju kako bi držali klijenta u zabludi da su mu ugovori i dalje aktivni, fiktivno su obračunavali isplatu kamate za već razročene depozite i isplatili mu nešto više od 96 tisuća eura, za koliko su oštetili Slatinsku banku. Bedekovića se tereti i da je od početka 2016. pa sve do srpnja 2019. godine koristio službene obrasce Slatinske banke za oročavanje depozita, a te depozite uopće nije evidentirao u računalnom sustavu banke. Umjesto toga, jedan primjerak sačinjenih dokumenata o depozitima predao bi klijentima banke, a drugi zadržavao za sebe. Učinio je to u 34 navrata i sveukupno se okoristio za više od 1,2 milijuna eura, uvjereni su istražitelji. Bedekoviće se tako tereti da su Slatinsku banku oštetili za 4,85 milijuna eura, koliko je bivši šef poslovnice u Pitomači uprihodio, a optužnicom je predloženo da taj iznos mora uplatiti u državni proračun kad i ako presuda protiv njega postane pravomoćna. I Neven i Marijana Bedeković su se tijekom istrage branili šutnjom, no istražitelji su uvjereni da imaju dovoljno materijalnih dokaza, kao i da brojni svjedoci potvrđuju njihove indicije. Jedna svjedokinja je tako istaknula da je u poslovnici banke u Pitomači u tom periodu bilo evidentirano učestalo probijanje blagajničkih maksimuma i da je to upućivalo na sumnju da se nešto radi na nezakonit način. Zbog toga je uprava Slatinske banke predložila izvanrednu kontrolu rada i poslovanja za koju nitko u pitomačkoj poslovnici nije znao. Tako je ova djelatnica Slatinske banke došla u nenajavljenu kontrolu pitomačke poslovnice 16. srpnja 2019. godine oko 9 sati, a zatim je slijedio šok.
– Sjećam se da je tada bio prisutan i voditelj poslovnice Neven Bedeković, a kada sam ga upoznala s time da će se provesti izvanredna kontrola, rekao je da mora hitno nekuda ići. Pokupio je papire i otišao, a u poslovnici je ostala kolegica Marijana Bedeković, koja je tada radila kao osobni bankar. Kad sam joj rekla da otvori sef kako bi se vidjelo stanje novca, počela je plakati i tada mi je postalo jasno da nešto nije u redu, a kada ga je otvorila, sef je bio gotovo prazan – ispričala je višerangirana djelatnica Slatinske banke koja je nazvala nadređenog, a u međuvremenu se u banci pojavio i Bedeković.
– Rekao je da je sve nepravilnosti radio sam i da je isključivo on odgovoran za nedostatak novca, a tada je spomenuo da nedostaje i novac od depozita klijenata. Nije tada spominjao da ima problema s ovisnošću o igrama na sreću i tada to nisam znala, a u bankarskom poslovanju sam dugo, no na ovakav slučaj još nisam naišla – istaknula je djelatnica, a član uprave Slatinske banke Oliver Klesinger naglasio je da su utvrdili da je u pitomačkoj poslovnici ukupni manjak bio oko 39 milijuna tadašnjih kuna.
– U Pitomači je bilo više izvanrednih kontrola jer smo imali saznanja o određenim neregularnostima u poslovanju, a to se najčešće očitovalo u probijanju blagajničkom maksimuma, što je samo po sebi ukazivalo da nešto nije u redu u poslovanju. Osim toga, postojala je i pisana pritužba klijenta, a sve to dovelo je do „paljenja lampica“ da se nešto događa u radu poslovnice u Pitomači. Čim je kolegica došla u izvanrednu kontrolu, nazvala me uplakana i uznemirena i čudio sam se kako je tako brzo uspjela utvrditi stanje gotovine. Rekla mi je da gotovine u sefu uopće nema, a nakon toga sam odmah otišao u Pitomaču gdje smo komisijski utvrdili stanje manjka. Već sam tada pretpostavio da manjak u trezoru nije jedini, već da se vjerojatno radi o manjku po računima klijenata banke. Prilikom izvanredne kontrole, Marijana Bedeković nije ništa govorila o tome kako je došlo do manjka u sefu, već je mjesec dana kasnije o svemu dala pisanu izjavu. Nisam tada imao saznanja da bi Neven Bedeković bio ovisnik o kocki odnosno igrama na sreću –kazao je Klesinger dok je Bedekovićeva bivša supruga i sestra drugooptužene Marijane Bedeković otkrila da je 53-godišnjak imao problema s ovisnošću o igrama na sreću još od studentskih dana, a kasnije i sa sportskim klađenjem.
Razni modusi
Knjigovodstveno–financijska vještakinja zaključila je da je najveći dio štetnih radnji izvršen na način da su prijevremeno razročeni ugovori o deviznom ili štednom ulogu. Radilo se to bez zahtjeva klijenta za razročenje i odluke banke, odnosno bez poštivanja standardne procedure, a novac je isplaćen s računa depozita uz krivotvorenje potpisa klijenta na isplatnom listiću ili isplatni listić uopće nije potpisan.
– Klijenti su bili u uvjerenju da su sredstva oročena na računu depozita, a u stvarnosti je račun depozita u poslovnom sustavu banke bio manji za iznos neovlašteno podignutih sredstava. Drugi modus neovlaštenog pribavljanja novčanih sredstava provodio se na način da je Bedeković u računalu imao izrađen dokument Ugovor o oročenom depozitu kao Word dokument koji je izgledom bio identičan ugovoru iz poslovnog sustava banke. Imao je i predložak uplatnice u obliku Word dokumenta koja je identična originalu. Klijent bi potpisao ugovor i uplatnicu za novčana sredstva za koja je smatrao da je uplatio na račun depozita. Međutim, fiktivni ugovor se nije provodio u poslovnom sustavu banke te račun oročenog depozita u stvarnosti u banci i ne postoji. Klijenti su na provjeru svojih oročenih sredstava dolazili u banku s ovjerenim ugovorima i uplatnicama te je tako otkriveno da su otuđena novčana sredstva – otkrila je vještakinja koja je analizirala Bedekovićeve prihode i rashode te je utvrdila da je iz prikupljenih podataka od samo dvije online kladionice bilo vidljivo da je u inkriminiranom razdoblju na igre na sreću utrošio 2,573 milijuna eura.
FOTO ilustracija
