HŽ Putnički prijevoz je u savjetovanje uputio prijedlog Nacrta voznog reda 2026./27. koji bi na snagu trebao stupiti početkom rujna ove godine. Ono što zasigurno najviše bode u oči stanovnike Podravine i Prigorja je da se prema njemu vrijeme putovanja od Koprivnice do Zagreba uopće ne skraćuje u odnosu na sadašnje stanje. Projekt rekonstrukcije postojećeg i izgradnje drugog kolosijeka na dionici Križevci – Koprivnica – državna granica ukupno vrijedan gotovo 284 milijuna eura ugovoren je prije gotovo deset godina. Sami radovi krenuli su četiri godine kasnije, a iako je prvotno bilo planirano da će oni završiti tijekom 2023. pa 2024. godine, zatim krajem 2025. godine, oni još uvijek nisu gotovi. Pitali smo stoga HŽ Putnički prijevoz kako to da se vrijeme putovanja od Koprivnice do Zagreba ne skraćuje odnosno ispada da će putovanje između podravske i hrvatske prijestolnice i dalje trajati jednako dugo kao i do sada, odnosno otprilike nekih sat i četrdeset minuta. Zanimalo nas je i kada bi se to vrijeme putovanja moglo skratiti, hoće li se to dogoditi već tijekom sljedeće „sezone“ ili ćemo morati čekati na vozni red 2027./28. godine? Iz HŽ PP-a su nas po tom pitanju uputili na svoju sestrinsku firmu, HŽ Infrastrukturu, no oni su nam prije nekoliko mjeseci odgovorili da je završetak radova na pruzi predviđen za kraj ove godine.
Bez noćnih vlakova
Ako se nešto ne promijeni u zadnji čas, aktualni vozni red doživjet će tek minimalne preinake od jeseni. Putovanje ljetnim vlakom koji prometuje na relaciji Budimpešta – Koprivnica – Zagreb i dalje će trajati gotovo sedam sati, a najveća novost je da se planira uvesti nekoliko novih linija između Križevaca i Zagreba te Križevaca i Koprivnice, i u suprotnom smjeru naravno. Kao i do sada, putovanje od Koprivnice do Zagreba trebalo bi trajati otprilike sat i četrdeset minuta, koja minuta više ili manje, što je isto kao i do sada. Tek manjem broju tih linija za nekoliko se minuta mijenja vrijeme polaska, zbog toga i dolaska na odredište. Nove linije koje se planiraju uvesti neće voziti vikendima i blagdanima, a to su linije od Križevaca do Zagreba u 10:30 i 19:30, od Koprivnice do Križevaca u 6:30 i 18:55 te od Križevaca do Koprivnice u 7:05. Jutarnji vlak koji sada kreće u 4:38 i preko Koprivnice putovanje završava u Novom Drnju u 6:39 sati, skratit će relaciju i vožnju će završavati u Koprivnici. Neće više biti ni jutarnjeg vlaka iz Novog Drnja do Zagreba koji kreće u 7:21 sati. Umjesto toga, polazišni kolodvor bit će Koprivnica u 7:40 sati. Iz Nacrta budućeg voznog reda vidljivo je i da se misle ukinuti noćni vlakovi iz Zagreba za mjesta u okolici, među njima i dvije noćne linije koje su subotom i nedjeljom vozile od Zagreba do Križevaca i nazad.
– Po završetku pilot–projekta noćnih vlakova koji traje do lipnja, napravit će se analiza te ovisno o interesu putnika donositi daljnje odluke vezane uz projekt – odgovorili su nam iz HŽ PP-a iz kojeg napominju da besplatna putovanja vlakom za djecu, učenike, studente i umirovljenike vrijede do kraja godine, a zaključci o nastavku projekta donose se krajem godine.
Rentabilna linija
No, možda najzanimljiviji podatak koji smo dobili od HŽ Putničkog prijevoza je taj da prosječno dnevno radnim danom na relaciji Zagreb Glavni kolodvor – Koprivnica i natrag putuje oko 3.200 putnika. To je svakako respektabilan broj putnika koji potvrđuje da je ova linija itekako rentabilna i bitna i taj broj bi se samo jednog dana mogao povećati kada se vrijeme putovanja skrati na maksimalno sat vremena, a vlakovi bi tom prugom mogli prometovati i do 160 km/h. Jer dok je vlak u dobrom dijelu zapadne Europe upravo jedan od glavnih načina transporta putnika, Hrvatska po tome bitno zaostaje. Prema podacima iz 2024. godine, u Hrvatskoj je vlak koristilo oko 7,5 milijuna putnika što je otprilike dva putovanja vlakom po osobi godišnje. Istovremeno je taj broj u zemljama zapadne Europe poput Njemačke, Danske ili Nizozemske između 20 i 30 putovanja godišnje po osobi, a u zemljama srednje Europe poput Austrije ili Češke je između 10 i 20 putovanja godišnje. To znači da se u razvijenim željezničkim sustavima vlak koristi 10 – 15 puta češće nego u Hrvatskoj, a kada se jednog dana konačno i završi ova pruga, tada je za očekivati da će ionako respektabilan broj putnika na ovoj liniji dodatno porasti.
FOTO Nikola Wolf
