Postoje podijeljena mišljenja o tome je li ova kraljica cvijeća zaslužila svoju krunu ili je slučajno tako ispalo pa je ona već cijelo stoljeće najprodavaniji cvjetni grm na Europskom kopnu, a i šire. Smatramo da sva društvena pa i potrošačka kretanja imaju neke svoje opravdane temelje pa se i pomama za ružama može opravdati. Neki je smatraju hladnim cvijetom, bez obzira na tople boje kojima su je „nafarbali“ uzgajivači. Neki kažu da joj je miris previše slatkast. Kakva je to misica s trnjem? Ljubitelji ruža smatraju je savršenom.
Ne smeta ih ni trnje ni sklonost bolestima, kao ni teško održavanje. Ne ulazeći dalje u polemike, želimo vas podučiti kako pravilno zasaditi ruže da bi one mogle pokazati sve svoje prednosti, ali i nedostatke. Najpogodnije vrijeme za sadnju ruža je jesen. Sadnice posađene u listopadu i studenom do zime razviju sitno korijenje koje ružama omogućuje bolje prezimljenje te ranije tjeranje novog korijena u proljeće potrebnog za borbu s predstojećim sušnijim dijelom godine. Ruže posađene u jesen u prvoj su godini bujnije i bogatije cvatu.
Prednost pred proljetnom sadnjom ima i sadnja u prosincu ako nam to vrijeme dozvoljava. Sadnice ruža nabavljamo ili golog korijena ili upakirane u mahovinu ili treset, pa u najlon i karton. Ako su sadnice koje namjeravate kupiti za sadnju upakirane provjerite da li im je „bala“ korijena dovoljno velika. Kod pakiranja se korijen često previše prikrati pa takve sadnice imaju problema s ukorjenjivanjem. Ruže se sade vrlo često na posebne gredice ili kao obrubi i živice. Razmak sadnje ovisi o vrsti ruže koju sadimo. Čajevke se sade na 60 do 80 cm, fl oribunde na 40 do 60 cm, grmolike ruže na 100 do 150 cm, a penjačice i na šire. Pitanje veličine jame za sadnju obično je bolna točka svih koji sadnju žele napraviti nabrzaka. Korijen u najlonu obično izgleda poprilično malo, ali to nije tako jer se kod sadnje mora raširiti po dnu jame.
Zato jama mora biti veća, a zemlju je potrebno razrahliti da biljka može puštati korijen i da bi on imao dovoljno zraka. Nekad je preporuka bila na dno jame staviti zreli stajnjak, dobro preprhli i fermentirani gnoj do kojeg je relativno je teško doći, pa preporučujemo treset ili kompost koji je potrebno izmiješati sa zemljom i staviti ga na dno jame. Iznad toga staviti čistu rahlu zemlju i lagano je nagaziti. Sadnicu treba postaviti na sadno mjesto tako da joj je cijepljeno mjesto dva do tri centimetra ispod razine zemlje.
Ovim „potapanjem“ cijepljenog mjesta sprečava se pretjerano tjeranje divljaka, a plemku se prisiljava da sama potjera korijen. Korijen je potrebno raširiti po dnu jame i dosipati rahlu zemlju. Laganim gaženjem oko biljke smanjuju se šupljine u tlu te se omogućuje bolji kontakt korijena s tlom, nakon čega se oko ruže može posipati specijalno mineralno gnojivo za ruže i napraviti nasip, odnosno takozvana zdjela za zalijevanje. Nakon sadnje, sadnice treba odmah zalijati.
FOTO ilustracija
