Borov vrganj jedna je od cijenjenih jestivih gljiva koje rastu u hrvatskim šumama. Zbog čvrstog mesa, ugodnog mirisa i blagog, orašastog okusa posebno je tražen među ljubiteljima gljiva. Njegova cijena može dosegnuti i 30 eura po kilogramu, ovisno o kvaliteti i ponudi. Cijene vrganja ove su jeseni na pojedinim zagrebačkim tržnicama bile i više, no pritom treba razlikovati cijene vrganja općenito od cijene upravo ove vrste.
Borov vrganj, prepoznatljiv je po krupnom, mesnatom klobuku crvenkastosmeđe boje i čvrstom stručku. Klobuk može dosegnuti promjer od 25 centimetara, a kod osobito velikih primjeraka i više. Donja strana klobuka kod mladih gljiva ima bjelkaste pore koje s dozrijevanjem postaju žućkaste, a zatim maslinastozelene. Meso je bijelo, čvrsto i ugodnog mirisa. Unatoč nazivu, borov vrganj ne raste isključivo ispod borova. Može ga se pronaći i u šumama smreke i jele, ali i u listopadnim šumama, osobito ispod bukava, hrastova i kestena. Zato ga vrijedi tražiti i u miješanim šumama, a ne samo ondje gdje prevladavaju borovi. Raste u simbiozi s korijenjem drveća, što znači da je njegova prisutnost povezana s odgovarajućim vrstama stabala i uvjetima u šumskom tlu.
Sezona borovog vrganja može trajati od travnja do studenoga, ovisno o vremenskim prilikama i području. Pojavljuje se tijekom proljeća, ljeta i jeseni, a može se pronaći i u kasnijem dijelu jeseni. Ipak, njegova prisutnost nije zajamčena jer rast gljiva uvelike ovisi o vlazi, temperaturi i drugim uvjetima. Prilikom potrage korisno je obratiti pozornost na šumska područja s odgovarajućim vrstama drveća. Borov vrganj može rasti pojedinačno ili u blizini drugih primjeraka, ali ne postoji mjesto na kojem će ga berači sigurno pronaći. Sama prisutnost borova, bukava ili kestena nije jamstvo da će ondje biti i vrganja.
Važno je znati i da sakupljanje gljiva u hrvatskim šumama podliježe pravilima. Za sakupljanje nedrvnih šumskih proizvoda za osobne potrebe na područjima kojima gospodare Hrvatske šume potrebna je dozvola. Može se izraditi putem njihove internetske aplikacije, a vrijedi do kraja kalendarske godine za koju je izdana. Za pojedine uprave šuma potrebno je izraditi zasebne dozvole. Prema pravilima o sakupljanju zavičajnih divljih vrsta, za osobne potrebe dopušteno je sakupiti do tri kilograma plodišta nadzemnih gljiva dnevno, ukupno neovisno o vrsti. Za komercijalno sakupljanje vrijede drugačiji uvjeti pa dozvola za osobne potrebe ne znači i pravo na prodaju prikupljenih gljiva.
Iako je borov vrganj izvrsna jestiva gljiva, njegov izgled neiskusnim beračima može biti sličan drugim vrstama. Zbog toga nije dovoljno osloniti se samo na boju klobuka ili mjesto pronalaska. Za prehranu treba koristiti isključivo gljive čiji je identitet pouzdano potvrđen, a kod bilo kakve dvojbe najbolje je zatražiti pomoć stručnog gljivara.
FOTO ilustracija
