Razgovarao: Stjepko Gambiroža
Iza Tomislava Golubića (SDP) je osam mjeseci na dužnosti župana Koprivničko–križevačke županije. Nije to puno, no nije ni malo, jer povukao je Golubić već i prve političke poteze, a sa županom smo razgovarali o aktualnostima na lokalnoj i nacionalnoj političkoj sceni.
PL: Koliko se posao župana razlikuje od onoga što ste zamišljali da će biti kada ste bili u izbornoj utrci?
– Dugo sam radio u sustavu i dobro sam znao što me čeka. Prvenstveno je to posao koji volim i želim raditi, premda nekad traje 12 ili 16 sati dnevno, no to je posao u kojem vidite rezultate i s kojeg neke stvari možete promijeniti. Puno više mi se sviđa biti župan, nego saborski zastupnik jer se iz redova oporbe neke stvari teško mogu promijeniti, a ovako ipak donosite neke odluke. Naravno da bih volio da župan ima veće ovlasti od ovih što imamo trenutačno, no cilj mi je napraviti što možemo bolje za cijeli sustav i da naši građani to osjete.
PL: Nešto više od osam mjeseci prošlo je otkako ste župan, kako biste sami ocijenili to razdoblje?
– Dao bih si ocjenu vrlo dobar odnosno četvorku. Napravili smo neke jako dobre stvari već u ovom kratkom razdoblju, od povećanja broja stipendija, besplatnog prijevoza za naše srednjoškolce, besplatnih bilježnica. Ponosan sam što smo uspjeli programirati proračun za ovu godinu u kojoj je gotovo 160 milijuna eura, što je rekordan proračun. Napravili smo i reorganizaciju u županijskoj upravi, imamo nove pročelnike i definitivno se vide pomaci, a vesele i dobre reakcije koje dobivam s terena od gradonačelnika, načelnika i ljudi.
PL: Jedan od glavnih prigovora koji dolaze od oporbe je da se u županiji nikad nije zapošljavalo više ljudi, nego otkako ste vi preuzeli dužnost. Prema planu prijema u službu za ovu godinu, županija bi trebala imati više od 140 zaposlenih, što je više nego ikada.
– Treba demistificirati jednu stvar oko plana prijema u službu, jer ja bih to nazvao željama i pozdravima. Hoće li se taj plan realizirati? Neće. Potrebe za zapošljavanjima će biti jer ljudi odlaze u mirovinu, neki su završili na dugotrajnom bolovanju. To su stvari koje se dešavaju, a što se tiče tako velikog broja zapošljavanja i sličnih priča, imamo tek nešto veći broj zaposlenika u županijskoj upravi, nego što je to bilo ranije. U lipnju 2025. županija je imala 127 zaposlenih, a u veljači 2026. godine imamo 135 službenika. To je osam više, a ako znamo da su svi upravni odjeli osim unutarnje revizije dobili nove pročelnike koji do sada nisu bili u sustavu, onda je to u principu to.
PL: Prigovori su i da je dio novih ljudi zaposlen po stranačkom ključu i da su članovi SDP-a.
– Apsolutno ne.
PL: Što ste si stavili kao prioritete u sljedeće tri i pol godine do kraja mandata?
– Samom reorganizacijom županijske uprave jasno smo dali na značaju poljoprivredi koju želimo podići na višu stepenicu. Nažalost, prema zadnjih 10 ili 15 godina u silaznoj smo putanji i po proizvodnji i po broju grla stoke. To želimo promijeniti i novi odjel na čelu s pročelnicom Ivanom Deskar već je izmodelirao neke stvari i izmijenjeni program za poljoprivredu. Želimo poticati mlade proizvođače i želimo poticati da nije isključivo sirovina ta koja izlazi iz naše županije, već polugotovi i gotovi proizvod. Jedina smo županija u okruženju koja nema sustav navodnjavanja i već mijenjamo stvari po tom pitanju. Do kolovoza bismo trebali imati lokacijsku dozvolu za sustav navodnjavanja Veliki Pažut na 360 hektara. Tu ne stajemo jer želimo do kraja mandata imati izvedene radove sustava navodnjavanja u našoj županiji.
PL: Što ćemo s turizmom, cinici bi rekli da od ovoga gore ne može jer je Koprivničko–križevačka županija zadnja u državi po broju dolazaka i noćenja turista?
– Imamo direktora turističke zajednice, imamo sada i odjel za gospodarstvo i turizam u županijskoj upravi i već sada radimo neke iskorake i mislim da će već statistika za 2026. godinu biti puno bolja.
PL: Što je s dvorcem Inkey, kada će on biti spreman za otvorenje i na koji će način funkcionirati?
– Dvorac Inkey je trenutačno u prvoj fazi obnove vrijednoj 12,5 milijuna eura i tu fazu moramo završiti do kraja lipnja ove godine. Nakon toga slijedi druga faza odnosno mali dvorac koji se također mora urediti, kao i okoliš. Očekujem da bi cijeli kompleks dvorca Inkey mogao biti završen do kraja sljedeće godine i siguran sam da će on biti biser kontinentalnog turizma. Taj projekt nam je jako bitan ne samo zbog novca koji se ulaže, već i zato što će dvorac biti osnovna infrastruktura turizma na kojoj planiramo graditi koncept. Imamo dvije opcije na koji bi način dvorac Inkey mogao funkcionirati. Jedna je da se da u zakup privatnom partneru, a druga nekoj županijskoj firmi. Kroz nekih mjesec dana trebali bismo biti pametniji po tom pitanju, a novi direktor turističke zajednice je zajedno s pročelnikom odjela za gospodarstvo i turizam dobio zadatak da naprave analizu i procjene što bi bilo najbolje.
PL: Tijekom kampanje ste kao vid pomoći mladim poduzetnicima najavljivali otvaranje županijskog poduzetničkog inkubatora?
– Kad je riječ o gospodarstvu, napravili smo drukčiji model potpore i neće više biti javni poziv, već javni natječaj. Prema jasno definiranim kriterijima za ljude koji se jave na naš natječaj definirat će se rang lista i prema njoj će se dodjeljivati sredstva županije vezana za gospodarstvo. Što se tiče poduzetničkih inkubatora, u fazi smo snimanja terena da vidimo gdje u kojoj općini što imamo. Inkubatori trenutačno postoje u naša tri grada i svi su puni. Ideja nam je, a već smo dogovorili s nekim općinama, da pojedini uredski prostori koji imaju namjenu za gospodarsku djelatnost, mogu postati uredski prostori i zadovoljiti minimalne tehničke uvjete i prenamijeniti se za te „co-working“ prostore. U tim prostorima bi tako ljudi mogli prijaviti svoju firmu jer vidjeli smo da u ovim postojećim inkubatorima ima puno firmi koje imaju samo poštanski sandučić. Bitno je da imaju sjedište firme u prostoru koji ima minimalne tehničke uvjete, a pogotovo za ove nove tehnologije, u kojima i nije toliko bitno gdje stvarno rade.
PL: Razmišlja li se stvarno o osnivanju županijske ustanove odnosno agencije za digitalne usluge i kibernetičku sigurnost? Postoji li stvarno potreba za nečim takvim?
– U bazi Županije je matični ured, zdravstvo, školstvo, jako puno je tu osobnih podataka i država je definitivno odlučila krenuti u smjeru da se to zaštiti. Ne želimo se dovesti u situaciju da se dogodi neki hakerski napad i da dođe do problema s vraćanjem te baze podataka jer tada vas u pravilu netko ucjenjuje za novac. Ideja je osnovati zavod koji će pružati znanje općinama i javnom sektoru kako bi odradili procese i protokole, a imamo informacije da će država ići u tom smjeru. Problem je što u našim općinama nema zaposlenih informatičara i jako je teško očekivati da će one moći zaposliti nekoga tko se razumije u kibernetičku sigurnost. Do sada smo razgovarali s nekoliko ministarstava i sve vodi prema tome da ćemo biti prva županija koja je krenula u tom smjeru i želim imati jasne podatke prije nego što županijskoj skupštini predložim osnivanje jedne takve županijske ustanove.
PL: Kakva je suradnja s državnom vlasti? Vi ste član SDP-a, državom vlada HDZ. Postoje li tu kakvi problemi zbog toga?
– Imam vrlo korektnu suradnju sa svim dionicima državne vlasti. Svi smo tu da radimo svoj posao za koji dobivamo plaće, tako da ne bi trebalo biti bitno tko je koje stranačke boje. Do sada nisam naišao na zatvorena vrata ili nekoga tko neće biti spreman saslušati naše probleme, tako da je suradnja stvarno korektna.
PL: Nedavno je SDP imao glavni odbor stranke i čuli smo poruke da ste spremni za preuzimanje vlasti na državnoj razini. Hoće li se to dogoditi na sljedećim parlamentarnim izborima?
– Siguran sam u to. U Hrvatskoj imamo dvije ozbiljne, velike stranke, a to su SDP i HDZ. Vidimo da HDZ muku muči s kadrovima i nažalost premijer je morao više od 30 ministara mijenjati zbog sumnji u neke inkriminirajuće radnje. Jako je teško dok nemate kadrove i ljude koji su spremni.
PL: Ima li SDP dovoljno kvalitetnog kadra među svojim članovima?
– Tvrdim da imamo i spremni smo sutra preuzeti vlast u Republici Hrvatskoj s kvalitetnim kadrovima, programima. Imamo ljude s iskustvom koji znaju na svakom području djelovanja i imamo nove ideje. Neke stvari definitivno treba mijenjati u Hrvatskoj. Prvo se treba početi baviti stvarnim problemima naših ljudi, a to su inflacija, male mirovine, nedostatne plaće, nedostatak mogućnosti ljudi za izgradnju pristojnog i dostojanstvenog života. To u Hrvatskoj nedostaje, a mi se nažalost bavimo nekim temama koje ne omogućuju plan mladim ljudima.
PL: U posljednje vrijeme kao da smo se opet vratili u četrdesete godine prošlog stoljeća, koje izgleda nikako da završe na ovim prostorima. Zašto se događa taj vječni povratak u prošlost i kome to odgovara?
– To me stvarno žalosti jer mislim da ima puno bitnijih tema. Naši umirovljenici i kako će preživjeti od penzije do penzije, kako će mlada obitelj doći do kredita za stan, poljoprivreda i zašto se toliko novca ulaže u nju, a rezultati nikad nisu bili lošiji. Sve su to bitnije teme, a ne mogu se oteti dojmu da nekome odgovara da se stalno razgovara o ustašama i partizanima. Činjenica je da neki politički dionici u Hrvatskoj žive upravo od takvih tema i kad se ne bi razgovaralo o ustašama i partizanima, možda ne bi dobili mandat u Hrvatskom saboru.
PL: Je li to sada definitivno odlučeno da će SDP i Možemo imati zajedničku listu na sljedećim izborima?
– Prema informacijama koje imam od predsjednika stranke Siniše Hajdaša Dončića, mislim da je to to. Činjenica je da se pojavom Možemo u Zagrebu biračko tijelo SDP-a razlomilo jer ti birači su definitivno ljudi koji su prije glasali za lijevu opciju odnosno za SDP. Moramo zajedno pokazati političku odgovornost jer to je ono što ljudi očekuju, jer ako će se naši glasovi ponovno razlomiti, tada ćemo i dalje na vlasti imati HDZ s njihovim žetončićima kojima je u interesu da govorimo o ustašama i partizanima.
OKVIR
NA: Priče oko Milanovića su spinovi za unošenje nemira
PL: Vjerujete li u priče koje su se posljednjih tjedana proširile medijskim prostorom da bi predsjednik Hrvatske Zoran Milanović mogao biti lider neke treće opcije? Kome bi Milanovićev izlazak na parlamentarne izbore više odgovarao, HDZ-u ili SDP-u?
– Zoran Milanović ima veliki legitimitet među biračima, a na kraju krajeva, jedan mandat je i bio premijer i jako dobro zna kako ti poslovi izgledaju i što mora raditi da se stvari pokrenu na bolje. Činjenica je da je Milanović predsjednik svih građana Hrvatske i on ne bira hoće li popiti kavu s udrugom antifašista ili braniteljskim udrugama iz Domovinskog rata. Mislim da nekome to ne odgovara jer ima kvalitetnu suradnju i narativ s ljudima koje neki smatraju glasačima centra i desnice. Milanović svoj posao radi dobro i ne bira koga će primiti na Pantovčak i s kime će razgovarati, a to očito nekome ne odgovara pa mora puštati spinove kako bi se možda napravio nemir u redovima SDP-a. Mislim da je o takvim teorijama u ovom trenutku bespredmetno uopće pričati jer Zoran Milanović je predsjednik države i svoj posao radi dobro. Ne dijeli ljude na ustaše i partizane, već gleda kako i na koji način zaštititi interese Hrvatske i svih njenih građana.
FOTO Nikola Wolf
