Stanovnici koprivničkog Brežanca večeras će se još jednom prisjetiti običaja koji miriše na proljeće i neka prošla, draga vremena. Susjedi će ponovo zasukati rukave i zajedno podići majuš, simbol novog početka, života i zajedništva te se podsjetiti da stari običaji još uvijek žive. Ako vas put nanese prema Brežancu, kod mosta, nemojte samo produžiti, stanite, pogledajte i ako imate vremena, priključite se.
A zašto se uopće diže majuš i što on znači, objasnila nam je za RKC etnologinja i viša kustosica Muzeja Grada Koprivnice Vesna Peršić Kovač.
– Običaji vezani uz Praznik rada i početak svibnja u Podravini duboko su ukorijenjeni u proljetnim ritualima i simbolici buđenja prirode. Ti se običaji naslanjaju na jurjevske tradicije, a u središtu im je slavljenje novog života, zelenila i zajedništva. Jedan od najprepoznatljivijih običaja je postavljanje majskog drveta, poznatog kao majban, majpan ili majuš. Riječ je o mladom stablu s tek prolistalom krošnjom koje se postavlja na istaknuto mjesto u selu ili gradu, gdje ostaje kao simbol proljeća nekoliko tjedana – govori.
Nekada je to bio i svojevrsni izazov i prilika za natjecanje među susjedima, a gledalo se i mjerilo čije će drvo biti više, ljepše i bogatije ukrašeno. Ništa manje zanimljiv nije ni običaj kićenja plotova u noći uoči 1. svibnja, navodi etnologinja.
– U selima oko Koprivnice i prema Bilogori mladići su grančicama kitili ograde djevojkama, a već sljedećeg jutra selo je “čitalo poruke”. Prema vrsti i raskoši grančica susjede su već sljedećeg jutra mogle procijeniti koliko je koja djevojka omiljena u selu. Bilo je i onih kod kojiih su ograde osvanule okićene koprivama što je značilo da su se na neki način zamjerile mladićima – objašnjava Peršić Kovač.
FOTO Nikola Wolf
