piše: Robert Mihaljević
Koprivnica je opet završila među europskim gradovima s najgorom kvalitetom zraka kad je riječ o lebdećim česticama promjera do 2,5 mikrometra koje prodiru duboko u pluća, krvotok i unutarnje organe. Podaci su to Europske agencije za zaštitu okoliša koji navode kako su među deset gradova u EU s najgorom kvalitetom zraka lani bili Kutina na sedmom i Koprivnica na desetom mjestu. Ti su gradovi, dakle, imali najveću prosječnu koncentraciju zloglasnih PM2,5 čestica: Kutina 21,9 mikrograma, a Koprivnica 21,3 mikrograma po kubnom metru. No, to je i dalje ispod granične vrijednosti za EU koja iznosi 25 mikrograma, ali osjetno više od vrijednosti koje preporučuje Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) od 5 mikrograma po kubiku zraka.
Upravo prema tim najnižim dopuštenim vrijednostima ide i Europska unija, koja je lani izglasala usvajanje smjernica WHO-a do 2035. godine. Zakon se još mora finalizirati u pregovorima te izglasati kao pravno obvezujući za sve članice te bi se nakon toga dopuštena koncentracija čestica PM2,5 sa sadašnjih 25 mikrograma smanjila na 5 mikrograma po prostornom metru zraka. Lebdeće čestice PM2,5 promjera manjeg od 2,5 mikrometra, kako navode znanstvenici i zdravstvena struka, prodiru duboko u pluća i ondje se zadržavaju. Uglavnom potječu od izgaranja fosilnih goriva, a istraživanja ih povezuju s bolestima pluća i srca, dijabetesom i karcinomima. Dr. Gordana Pehnec iz Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada u Zagrebu, već duže upozorava kako kvaliteta zraka u brojnim mjestima u Hrvatskoj nije zadovoljavajuća.
Potvrđuju to i novi podaci za proteklu godinu, koji otkrivaju kako je prosječna koncentracija lebdećih čestica u Koprivnici čak četiri puta veća od smjernica WHO-a koje će uskoro biti na snazi i na području Europske unije. Dr. Pehnec ističe kako je zagađenje zraka postalo velik javnozdravstveni problem u Europi jer se procjenjuje da su za oko 275.000 preuranjenih smrti godišnje krive upravo lebdeće čestice manje od 2,5 mikrometra. Istinabog, mjerenja koja se provode na trajnim mjernim postajama državne mreže za praćenje kvalitete zraka, od kojih su dvije na području Koprivnice, pokazuju da koncentracije lebdećih čestica PM10 i PM2,5 najviše rastu u zimskim mjesecima zbog sezone loženja krutih goriva, ali i nepovoljnih meteoroloških uvjeta jer se takve čestice zimi zadržavaju pri tlu, odnosno u razini disanja čovjeka. Istraživanja i mjerenja kakvoće zraka pokazala su kako je u Hrvatskoj onečišćenje najmanje u dijelovima Gorskog kotara, Istri i na otocima, a najveće uz granicu sa Srbijom i BiH, Zagrebu, Splitu te Kutini i Koprivnici, što su novi podaci od prošle godine. Ranijih je godina najveće zagađenje zabilježeno na području Gradiške, Slavonskog Broda, Osijeka i Vinkovaca.
Da je doista riječ o ozbiljnoj javnozdravstvenoj krizi, slažu se brojni znanstvenici i liječnici iz Europe koji upozoravaju kako se nešto odmah mora poduzeti, i prije nego što Europski parlament usvoji zakon koji će ugraditi smjernice WHO-a od graničnih pet mikrograma po kubnom metru najmanjih lebdećih čestica u zraku. Brojne studije pokazuju kako je upravo zagađenje zraka odgovorno za brojne smrti i teške bolesti kod djece, mladih i starijih. Pritom nam je slaba utjeha da je zrak loš u većem dijelu Europske unije, ne samo kod nas. Od toga se, znate, umire, a utjeha slabo pomaže. Koprivnica je već godinama na vrhu ljestvice gradova s najlošijom kvalitetom zraka u Hrvatskoj. Podaci koji dolaze sa stacionarnih mjernih postaja otkrivaju kako je broj opasnih lebdećih čestica u našem gradu prilično visok kroz iznadprosječno mnogo dana u godini. Iz Gradske uprave dosad su u nekoliko navrata umirivali javnost, navodeći kako je riječ o tek jednom parametru kakvoće zraka – prisutnost lebdećih čestica – dok su drugi parametri na zadovoljavajućim razinama. Navode i kako je problem s tim česticama sezonske prirode, zimi i tijekom nepovoljnih vremenskih uvjeta.
No, s takvim stavom problem s koncentracijom lebdećih čestica u Koprivnici nije nestao, niti su građani na njega zaboravili s obzirom na to da se svako malo pojave novi podaci koji naš grad opet guraju visoko na ljestvicu onih s problematičnim zrakom u Hrvatskoj i Europskoj uniji. I zato je nedostatak reakcije i proaktivnog djelovanja postao ozbiljan komunikacijski problem. Ako, dakle, europski i nacionalni mediji svako malo upravo Koprivnicu prokazuju kao problematičnu zbog visoke prosječne godišnje koncentracije lebdećih čestica u zraku – šutnja i odmahivanje rukom ne može biti jedina reakcija. Problem je možda prenapuhan, moguće je da mjerne postaje baš i nisu najtočnije, kao što se može dogoditi da je strah za zdravlje pomalo neopravdan. Ali, netko od formata i autoriteta ovdašnjoj javnosti to mora reći. Uostalom, nalažu to i zakonske odredbe, koje propisuju da upravo gradovi imaju obvezu donošenja akcijskih planova za poboljšanje kvalitete zraka u slučaju prekoračenja nekih graničnih vrijednosti. Takav akcijski plan mora detektirati mjesta i moguće izvore prekomjernog onečišćenja, analizu trenutačnog stanja te propisati mjere za smanjenje onečišćenja, kao i preporuke za građane. Kako god bilo, u ovome su slučaju teško podbacili i Gradska uprava u Koprivnici i županijski Zavod za javno zdravstvo. Jer sustavna šutnja na moguće velik javnozdravstveni problem nije rješenje – pogotovo u svjetlu činjenice da se već u kontinuitetu kroz godine upravo Koprivnica u medijima i izvještajima službenih hrvatskih i europskih tijela prikazuje problematičnom sredinom kad je riječ o kakvoći zraka.
Ako mjerne postaje Državnog hidrometeorološkog zavoda u Koprivnici, s kojih dolaze sporne brojke, iz nekog razloga ne daju dobre i relevantne rezultate, zašto ne provesti neovisna mjerenja i istraživanja. Riječ je, zaboga, o potencijalnoj zdravstvenoj ugrozi. Ako se pak sadašnji dostupni rezultati ne tumače onako kako bi trebali, zašto već nije organizirana konferencija za medije ili javna tribina u Koprivnici na kojoj će o tome govoriti najveći autoriteti za kakvoću zraka u Hrvatskoj. Zašto se, s druge strane, niti jedan jedini put o svemu nije očitovao ni županijski Zavod za javno zdravstvo sa sjedištem u Koprivnici kojem je upravo to u opisu posla i razloga postojanja. To da skrbi o javnom zdravstvu i da ljude informira o stvarima koje mogu utjecati na njihovo zdravlje. I da daje preporuke što nam je činiti u danima kad je lebdećih čestica pet-šest puta više od onoga što propisuje Svjetska zdravstvena organizacija: nositi maske, ostati u zatvorenom, pripaziti na starije i kronične bolesnike. Ili možda jesti češnjak i piti domaću rakiju, štajaznam (potonje nemojte uzeti doslovno). Kakvoća zraka u Koprivnici za naše je mjerodavne političke i javnozdravstvene službe tipičan slon u sobi. To vam je ona poznata metafora koja govori kako se često puta mnogi prave da ne vide ogroman problem među nama koji je toliko velik i očit da je već totalni apsurd da ga se ignorira. Tko će, dakle, prvi od njih priznati da je slon u sobi i predložiti kako da ga vratimo tamo gdje spada? U cirkus, zoološki vrt ili prirodu, svejedno.
FOTO arhiva
