Ovaj tekst je objavljen u tiskanom izdanju Podravskog lista
Prosječna mjesečna plaća u Koprivničko-križevačkoj županiji u lipnju je iznosila 1039 eura neto. Pokazali su to najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS), a iako je u odnosu na drugo tromjesečje prošle godine plaća porasla za 11,6 posto, potpuno ju je „pojela“ inflacija koja je u istom razdoblju iznosila oko 12 posto.
To znači da je potrošačka moć stanovnika Koprivničko-križevačko županije čak i nešto manja nego u istom razdoblju prošle godine, iako je prosječna plaća nominalno od prosinca prošle godine pa do danas porasla za devedesetak eura. Prosječna neto plaća isplaćena u lipnju na području Koprivničko-križevačke županije bila je za 111 eura manja od državnog prosjeka koji je iznosio 1150 eura.
Tužno 17. mjesto
Koprivničko-križevačka županija po prosječnoj se neto plaći smjestila na 17. mjesto u državi. Manje zarađuju samo stanovnici Požeško-slavonske (1031), Vukovarsko-srijemske (1021), Bjelovarsko-bilogorske (1012) i Virovitičko-podravske županije (996 eura). Koprivničko-križevačku županiju po visini su plaća već odavno prestigle i susjedne Varaždinska i Međimurska županija, a oni nešto stariji stanovnici sjetit će se vremena kada je KKŽ bila jedna od gospodarski najjačih u cijeloj zemlji.
Prema podacima DZS-a, Koprivničko-križevačka županija je po neto plaći ratne 1995. godine bila peta u zemlji i iznad državnog prosjeka. Bolje plaćeni tada su bili tek stanovnici Grada Zagreba te Zagrebačke, Primorsko-goranske, Zadarske i Istarske županije. No, s godinama je slijedila stagnacija. Već 2000. godine KKŽ je prestiglo još osam županija i našla se na 15. mjestu po prosječnoj neto plaći, zaostajući za državnim prosjekom 36 eura.
Osam godina kasnije, taman prije recesije 2008. godine, stagnacija je nastavljena. Plaća je tada od državnog prosjeka bila manja za 70 eura, no KKŽ uspjela je preskočiti neke županije i smjestila se na 13. mjestu. Godine 2015. prosječna je plaća i dalje bila nekih 70 eura manja od državnog prosjeka, no Koprivničko-križevačka bila je na 10. mjestu gledano po županijama. Nakon toga slijedila je nova stagnacija, nova sve veća zaostajanja za ostatkom zemlje, a to je dovelo do situacije u kojoj se sada nalazi. Ako se ovakav tempo nastavi, vrlo će nas brzo prestići i Požeško-slavonska županija, u kojoj je zabilježen rast plaća od 12,6 posto.
Najplaćeniji i najpotplaćeniji
Gledano po djelatnostima, najveću plaću koja je iznosila 1437 eura neto imali su zaposleni u sektoru informacija i komunikacija. Na drugom je mjestu djelatnost zdravstvene zaštite i socijalne skrbi sa 1.364 eura, na trećem financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja sa 1.342 eura, na četvrtom sa 1.282 eura javna uprava i obrana, a na petom mjestu oni koji su radili djelatnosti opskrbe električnom energijom i plinom sa 1.234 eura. Najslabije su, pak, bili plaćeni administrativni poslovi i poslovi pomoćnih uslužni djelatnosti (806 eura). Slijedi djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (837), zatim ostale uslužne djelatnosti (849), a iako je potreba za radnicima u građevinarstvu i dalje velika, jedan od razloga zbog čega je teško pronaći djelatnike vjerojatno se skriva i u činjenici da je prosječna plaća u tom sektoru iznosila tek 909 eura neto mjesečno.
FOTO ilustracija
