Ovaj tekst je objavljen u tiskanom izdanju Podravskog lista
Godina koja je iza nas bila je obilježena velikim infrastrukturnim radovima na našem području. U nadolazećoj godini oni bi u velikoj mjeri trebali biti dogotovljeni, što znači ogromnu promjenu u komunalnoj infrastrukturi i prometnoj povezanosti. Iako smo misli da će bageri i drugi radni strojevi te potrgane ulice početkom 2024. godine biti iza nas, to nije slučaj, barem ne u prvoj polovici godine. Ipak, 2024. godina bit će zapamćena po iznimno važnim događajima ne samo u komunalnoj infrastrukturi, već i u gospodarstvu. Moguće je da će nadolazeća godina možda biti i jedna od najvažnijih u novijoj povijesti našeg kraja. Projekti koji će biti dovršeni ili započeti, ali i potencijalne gospodarske aktivnosti koje se najavljuju promijenit će komunalnu, ekološku, ali i financijsku sliku Podravine i prigorja. U nastavku donosimo najvažnije događaje čija se realizacija očekuje u godini koja je ispred nas.
1. Aglomeracije
Iako u posljednje vrijeme radove na aglomeracijama gledamo samo kroz prizmu neuređenih ulica i konstantnih radova, zaboravlja se činjenica da se radi o najvažnijim projektima komunalne infrastrukture unatrag nekoliko desetljeća. Projekt aglomeracija Koprivnica, Križevci i Đurđevac u potpunosti će promijeniti način gospodarenja s otpadnim vodama. Kanalizacija i vodovod radovima će biti dovedeni do većine kućanstava u našem kraju, unaprijedit će vodovodnu mrežu na način da će ona biti visoko funkcionalna sljedećih nekoliko desetljeća, smanjit će se gubici i slično. Upravo bi ti projekti u ovoj godini trebali biti završeni, a većina živućih stanovnika za svojih života neće svjedočiti radovima u komunalnoj infrastrukturi u ovakvom obimu. Vrijednost radova u našoj županiji iznosi, barem je tako predviđeno, 160 milijuna eura, a da se prisjetimo i starih kuna, to bi iznosilo gotovo 1,2 milijarde apoena bivše valute. No vrijednost će biti i veća jer je došlo do određenih poskupljenja, a oko toga se sad vode polemike naručitelja i izvođača. Vodovod i kanalizacija po prvi će put biti dostupni desecima tisuća stanovnika. Aglomeracija Koprivnica trebala bi, a vjerojatno i hoće, biti u potpunosti dogotovljena u prvoj polovici ove godine, a to bi trebao biti slučaj i u Križevcima, osim pročistača, te u Đurđevcu.
Radovi na aglomeraciji uskoro bi mogli doći svojem kraju
2. Piškornica
Dok je jedan projekt pri samom kraju, u ovoj godini počet će radovi i na još jednom iznimno važnom pa i civilizacijskom, a nadasve ekološkom projektu, a to je izgradnja RCG Piškornica. Projekt je vrijedan oko 120 milijuna eura i trebao bi riješiti problematiku s gospodarenjem otpada za pola milijuna ljudi iz četiri županije koje su osnivači Piškornice, a to su Međimurska, Krapinsko-zagorska, Varaždinska i Koprivničko-križevačka županija. Tako bi nedaleko Koprivnice svoj otpad vozilo 110 gradova i općina, gdje će se on prerađivati mehanički, ali i biološki. Sve to u svrhu stvaranja inertne smjese koja se onda odlaže na odlagalištu, a to je samo deset posto od ukupne mase otpada koji će stizati u Piškornicu. Izračun je da bi se tim procesima smanjila emisija CO2 ekvivalenta 60.000 vozila, iako se realizacija projekta očekuje krajem 2027. te puštanje u pogon 2028., ova godina označit će početak fizičkih radova na lokaciji i svojevrsnu točku bez povrataka u realizaciji ovog projekta.
RCGO Piškornica primat će otpad iz 110 gradova i općina
3. Podravka
Ova bi godina za koprivničkog prehrambenog diva mogla biti potencijalno značajna kao i otkriće profesorice Zlate Bartl. Podravka bi krajem ove godine u pogon trebala pustiti veliki logističko-distributivni centar u zoni Danica. Ovo je investicija vrijedna čak 48 milijuna eura. Iako se ne radi o proizvodnom pogonu, značaj za kompaniju bit će iznimno velik, a ovim će se ukinuti potrebe za dislociranim skladištima koje Podravka ima na više lokacija. Ubrzat će se sama logistika, troškovi skladištenja, prijevoza i slično enormno će se smanjiti te će se povećati produktivnost rada jer se radi o iznimno naprednom centru gdje će svi procesi biti digitalizirani i većim djelom robotizirani. Podravka je nakon otvorenja nove tvornice dječje hrane 2006. godine otvorila novu tvornicu u Koprivnici, a tiče se prehrambenog dijela kompanije. Radi se o tvornici tjestenine gdje će Podravka proizvoditi tjesteninu za potrebe proizvodnje juha i sličnog, ali i za komercijalno tržište. Također, Podravka u Varaždinu gradi tvornicu za preradu rajčice. Sve to označava snažan investicijski ciklus. No, ono potencijalno najvažnije još nije službeno najavljeno, ali prema narativu koji se daje u javnost, naveliko se radi na tome. Naime, Podravka je, govori se, glavni kandidat za akviziciju prehrambenog sektora Fortenova grupe. Najviše se govori o kompaniji Belje, ali i o Vupiku. Realizira li se ovo, za Podravku bi to imalo značenje istog reda kao otkriće Vegete. Koprivnička bi kompanija samo s preuzimanjem Belja dobila tvrtku s oko 240 milijuna eura prihoda, no ono što je još važnije, i kompaniju koja kontrolira veliki dio svinjogojstva u Hrvatskoj, kao i jake kapacitete farma za tov goveda. Još važnija je činjenica da Belje obrađuje 20.000 hektara oranica u Slavonija i Baranji, najplodnije zemlje u Hrvatskoj. Kupi li Podravka doista i Vupik, koji također posjeduje velike farme svinja i goveda te obrađuju 7200 hektara zemljišta, Podravka bi sa svojim sadašnjim kapacitetima opet postala strateški važna kompanija.
To bi značilo i potpuni obrat u poslovanju koprivničke kompanije, koji je prema nekim analitičarima i prijeko potreban, ali to je druga tema. Podravka je početkom dvijetisućitih postupno napuštala poljoprivrednu proizvodnju, a značajno smanjila suradnju s kooperantima, obradu vlastitog zemljišta, a sve je kulminiralo zatvaranjem klaonice Danica 2012. godine. Bila je to politika uvoza jeftinije sirovine, a za proizvodnju skupe Vegete, juha i Čokolina. Podravka se na čelu s pokojnim Marinom Pucarom, a posebice Martinom Dalić ponovno počela okretati kooperantima, vlastitom uzgoju rajčice, graška, krastavaca i ostalih povrtnih kultura. Akvizicija ovih kompanija značila bi kopernikanski obrat u poslovanju kompanije. Kao što se reklo, neslužbeni narativ je sada takav da ukazuje da bi do posla moglo doći, a značajna je i izjava Martine Dalić, koje je, da parafraziramo, rekla kako Podravka ne razmatra kupnju Belja i Vupika iz razlog što oni nisu na prodaju, a ako budu, tada će razmotriti tu mogućnost. Vlasničkom konsolidacijom Fortenove i konačnim pozicioniranjem Pavla Vujnovca kao ključnog dioničara, ta se opcija dodatno aktualizirala te je i sam Vujnovac u prijašnjim javnim nastupima dao naznačiti da kani prodati dijelove Fortenove.
4. Izgradnja drugog kolosijeka
Stavljanjem projekta rekonstrukcije postojećeg i izgradnje drugog kolosijeka pruge od Botova do Križevaca i posredno do Dugog Sela na četvrto mjesto je naznaka da naš popis najznačajnijih projekta nije nužno postavljen po važnosti. Dugo se zna da prometnicu ili prugu prati i gospodarstvo. Naravno, i dosad je Koprivnica sa Zagrebom povezana vlakom, ali završetkom izgradnje ove pruge ta povezanost bit će na sasvim drugoj razini. Taj kvantni skok prometne povezanosti Koprivnice trebalo bi učiniti širom aglomeracijom Zagreba. Putovanje željeznicom skratilo bi se ispod sat vremena od podravske do nacionalne metropole. To u dnevnoj migraciji Koprivnicu čini mjestom gdje bi se mnogo lakše i brže putovalo u Zagreb na dnevnoj bazi. Ovaj je projekt snažan poriv i za gospodarstvo. Koprivnica se u željezničkom smislu nalazi na jednom od najvažnijih europskih prometnih pravaca. Europskom koridoru V koji povezuje srednju Europom s Lukom Rijeka. Pruga do Zagreba koja će biti dvokolosiječna i podržavati brzine do 160km/h, što u svjetskim razmjerima nije mnogo, ali je u našim mikro-relacijama više nego dovoljno, značila bi mnogo za naša kraj, ako već brza cesta neće doći do nas tako brzo. Uostalom, željeznica se smatra prijevozom budućnosti. Ovaj projekt trebao bi biti završen do kraja godine, no sam završetak možda se premosti i u 2025. godinu. Bilo kako bilo, ova godina označit će završetak velikog dijela radova na ovoj dionici. Vrijednost radova na relaciji od Botova do Križevaca više je od 320 milijuna eura i pojedinačno je najveći projekt u Koprivničkoj-križevačkoj županija ikada.
5. Jednosmjenska nastava
Kako bi riješili problem provođenja jednosmjenske nastave za sve učenike osnovnoškolskog uzrasta, Grad Križevci krenuo je u izradu glavnog projekta za izgradnju nove škole. Prema idejnom rješenju vidljivo je da će nova škola biti sagrađena na parcelama iza Centra za reprodukciju u stočarstvu koji se nalazi u Potočkoj ulici te uz postojeće parkiralište sportske dvorane koju je do nedugo koristila OŠ Ljudevita Modeca. Sveukupni kapacitet planirane škole je 20 odjeljenja i 560 učenika. Osam odjeljenja predviđeno je za 224 učenika razredne nastave dok će u 12 odjeljenja biti osigurano mjesta za 336 učenika predmetne nastave. Izgradnjom ove škole trebali bi se osigurati uvjeti za jednosmjensku nastavu u Križevcima. Hoće li se graditi škola u Križevcima ovisi o rezultatima natječaja koji je u tijeku. Kako govore u gradskoj upravi, znakovi iz Ministarstva su pozitivni i uskoro se očekuje i pozitivno rješenje. Kako su objavili iz koprivničke gradske uprave, projekt koji je preduvjet za uvođenje jednosmjenske nastave, povećanja kvalitete rada i brojne učeničke aktivnosti ostvario je 100-postotnu potporu iz Nacionalnog plana za oporavak i obnovu. Koprivnička škola koju polazi 1000 učenika bit će proširena za dodatnih 2600 kvadrata, a dobit će i novu dvodijelnu dvoranu na 1200 kvadrata. Iz fotografija „idejnog nacrta“ izgleda buduće, dograđene i obnovljene najveće osnovne škole u županiji i jedne od većih u državi, Osnovne škole Braća Radić u Koprivnici, vidljivo je kako će se raditi na proširenju, ali i obnovi postojećeg objekta, a u krugu škole iscrtano je i novo igralište te okoliš.
Križevci bi trebali dobiti novu školu
FOTO Arhiva/Podravka
