Državni zavod za statistiku objavio je prošlog tjedna podatke o bruto domaćem proizvodu (BDP) za Republiku Hrvatsku i to po statističkim NUTS regijama, ali i po županijama. BDP je ukupna tržišna vrijednost svih finalnih dobara i usluga proizvedenih unutar nekog područja tijekom nekog vremenskog razdoblja, najčešće godine, a koristi se kao osnovni pokazatelj ekonomske aktivnosti i rasta. Podaci DZS-a pokazuju da je Hrvatska i dalje država velikih razlika u kojoj je Zagreb doslovno drugi svijet za ostatak zemlje. U ovoj se analizi uspoređuju podaci od 2014. pa zaključno s 2022. godinom, a bruto domaći proizvod u Zagrebu je dvostruko veći od većine ostalih dijelova Hrvatske. U 2022. godini BDP je u Zagrebu bio 65,8 posto veći od prosjeka Hrvatske, dok su sve ostale regije bile ispod prosjeka.
Nije sve tako crno
BDP po stanovniku Hrvatske je tako u 2022. godini iznosio 17.539 eura i to isključivo zahvaljujući Zagrebu, gdje je BDP po stanovniku iznosio 29.081 euro. I dalje je to bilo ispod prosjeka Europske unije, koji je u 2022. godini bio 37.600 eura, no dok je zagrebački bruto domaći proizvod po stanovniku bio negdje između Portugala i Španjolske, ono što zabrinjava je činjenica da je prema istom pokazatelju ostatak Hrvatske bio ili na razini ili čak ispod najnerazvijenije članice Europske unije – Bugarske. Prema podacima Eurostata i Svjetske banke, BDP po stanovniku Bugarske 2022. godine iznosio je 15.077 eura, što je bilo 64 posto prosjeka EU, dok je istovremeno BDP po stanovniku NUTS regije Sjeverna Hrvatska, u koju spada i Koprivničko–križevačke županija, iznosio 14.325 eura. To je bilo nešto iznad 60 posto prosjeka EU, a situacija je još gora u regiji Panonska Hrvatska, gdje je BDP po glavi stanovnika iznosio tek nešto više od 12 tisuća eura. Ipak, da ne bude sve baš tako crno, podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da je Sjeverna Hrvatska regija koja je ostvarila najveći napredak. BDP po glavi stanovnika porastao je od 2014. do 2022. godine u Sjevernoj Hrvatskoj za čak 80 posto i sa 76,1 posto državnog prosjeka u tih je osam godina došao na 81,7 posto. Naravno da je BDP u tom razdoblju rastao i u ostalim regijama, no nigdje tako brzo kao na sjeveru, a unatoč turizmu, indeks BDP-a u odnosu na državni prosjek u Jadranskoj Hrvatskoj čak je u tom razdoblju pao za jedan posto. Dok je 2014. godine BDP stanovnika sjevera Hrvatske bio 21,3 posto manji od stanovnika Jadranske Hrvatske, u 2022. godini razlika je iznosila 14,6 posto.
Ispred Splita i Šibenika
Kada je riječ o Koprivničko–križevačkoj županiji, bruto domaći proizvod percapita ondje je u 2022. godini iznosio 105.563 kuna ili 14.010 eura. U odnosu na ostale županije iz sjeverne regije, bilo je to nešto manje od Varaždinske (15.505), Međimurske (15.462) i Zagrebačke (14.725), ali i bitno više od Krapinsko–zagorske (10.988). BDP po glavi stanovnika u Koprivničko–križevačkoj županiji bio je veći od svih ostalih županija kontinentalne Hrvatske, uz jasno izuzetak Zagreba, ali i od Šibensko–kninske (13.637) i Splitsko–dalmatinske (14.003).
FOTO ilustracija
