Podravski favicon - Podravina i Prigorje - Koprivnica - Križevci - Đurđevac - Ludbreg - Aktualne vijesti - Zanimljivosti - Fotogalerije

“Županiji zaradimo 800.000 kuna, za investicije moramo žicati, a i prigovaraju zbog upisa…”

Za mlijeko i sir mljekarskog praktikuma križevačke Srednje gospodarske škole čeka se u redovima, a kako su nam rekli iz same škole, proda se sve što proizvedu. Kvaliteta njihovih proizvoda poznata je i šire od Križevaca, a dokaz tomu su brojni kupci s područja cijele županije, ali i brojne medalje i druge nagrade s brojnih izložbi i natjecanja.

Tradicija je to koja traje već 23 godine, a za to su najzaslužniji sami učenici škole koji tamo odrađuju praksu za mljekarska i gospodarska zanimanja, zajedno s njihovim mentorima, odnosno nastavnicama praktične nastave. Doduše, za neke proizvode potražnja je veća od ponude, no, kako je istaknuo ravnatelj škole Toni Svoboda, škola nije industrija i prodaja im nije primarni cilj, iako od toga imaju benefite.

Ova je tema objavljena u ponedjeljak u tiskanom izdanju Podravskog lista…

– Imamo provjerenu kvalitetu što su sami ljudi prepoznali, ali i općenito, sami kupci žele nešto domaće, a ne iz trgovine. Imamo zatvoreni tip proizvodnje, i to na vlastitim površinama, sve je izvorno hrvatski proizvod – naglašava Svoboda, nadodavši kako u sklopu škole obrađuju 32 hektara zemlje za stočnu hranu, imaju i štale s pedesetak krava i vlastitim podmlatkom, i sve to u krugu od petstotinjak metara.

– Sav prihod iz našeg praktikuma slijeva se u županijsku riznicu. Samo prošle godine zaradili smo 800 tisuća kuna od sveukupno milijun i dvjesto tisuća, koliki su ukupni prihodi škole. Ništa ne ostaje samoj školi, da bi nam iz Županije, koja je osnivač, zatim prigovarali zašto upisujemo nove mljekare – ističe Svoboda, naglasivši kako je dodatan problem kada su u pitanju nova ulaganja.

– Kada tražimo nešto da bi trebalo preurediti ili kupiti, to moraš čupati van. Samo je novi traktor koštao oko 100 tisuća eura, a prošle smo godine prebojili štalu, koja od 1999. godine, otkada je praktikum otvoren, nije bila preuređivana – kazuje Svoboda.

Problem je, kao i općenito u strukovnim zanimanjima na području cijele Hrvatske, u privlačenju novih kadrova. Za to je djelomično kriva i državna politika koja je brojne mljekare, male proizvođače koji žive od toga, bacila u očaj, učinivši njihov posao gotovo neisplativim. No, i sama poljoprivredna zanimanja danas učenicima nisu atraktivna, zbog čega bi trebalo razmisliti o promjeni strategije i u samim osnovnim školama.

– Mi smo prije svega obiteljska škola, odnosno polaze je učenici čiji su je roditelji, pa i djedovi i bake polazili, i koji kod kuće imaju obiteljska gospodarstva i time se bave generacijama – zaključuje Svoboda.

– Naš najbolji proizvod trebali bi biti mladi ljudi koji poznaju struku. Nama je to i cilj, no djece je sve manje – rekla nam je jedna od nastavnica praktične nastave Ankica Markulin.

Mljekarski praktikum s radom je počeo 1999. godine, a prema podacima iz 2015. godine, dnevno proizvedu do 300 litara mlijeka, koliki su im kapaciteti. Osim mlijeka, proizvodi se i svježi kravlji sir, kiselo vrhnje, domaći maslac i polutvrdi sir gouda, i to prema nizozemskoj recepturi, budući da je upravo kraljevina Nizozemska pomogla oko njegove uspostave. Litra mlijeka ovdje se može kupiti već za 6 kuna, kilogram svježeg sira za 28, a pola kilograma vrhnja iznosi 13 kn.

– Moj sin, koji je autističan, ne želi sir koji nije mekan i koji nije do kraja ocijeđen. I zato dolazim ovdje. Inače redovno kupujemo ovdje, pa i goudu, ali danas smo ovdje posebno zbog sira koji jedini odgovara mom sinu – rekla nam je jedna od žena koja je stajala u redu za kupnju.

– Na domaćem smo mlijeku mi i odrasli, tako da su ta dva razloga najvažnija zašto ovdje kupujemo, znamo gdje je proizvedeno – rekao nam je jedan drugi kupac, koji dolazi iz Križevaca.

– Kvaliteta nam je na prvom mjestu, dok za cijene gledamo da su što realnije, a da su opet koliko-toliko u skladu s kretanjima na tržištu. No, zarada nam nije primarni cilj – rekla nam je Ivanka Juraić, također djelatnica mljekarskog praktikuma.

Pokraj mljekarskog, u školi djeluju i voćarsko-ratarski i govedarski praktikum. Sama škola ima tri četverogodišnja programa: veterinarski tehničar, agrotehničar i poljoprivredni tehničar fitofarmaceut, dok od trogodišnjih programa nude zanimanja za poljoprivrednog gospodarstvenika, mehaničara poljoprivredne mehanizacije, mljekara, vrtlara, zatim program voćar-vinogradar-vinar, te cvjećar i stočar. Kako su nam rekli iz škole, svi učenici svih programa odrađuju praksu u svim praktikumima, a sve kako bi se upoznali sa svim aktivnostima u sklopu škole.

– Istina je da se nekad s desetak krava moglo prehraniti cijelu obitelj i školovati po dvoje-troje djece. Ima i danas toga, naša je županija tradicionalno stočarski i poljoprivredni kraj, no sve manje i manje – ističu iz škole, ponovno okrivivši državu, uz napomenu kako za male proizvođače i dalje postoji rješenje.

– Kad bi svi mali proizvođači mlijeka prerađivali svoje mlijeko u sireve i prodavali, a kupaca ima, tada bi ljudi svo mlijeko koje proizvedu mogli prodati kroz sir i druge prerađevine. To i učimo u ovoj školi i pokazujemo na vlastitom primjeru, budući da nam nikad ništa ne ostane – zaključuje Markulin.

FOTO Nikola Wolf

Facebook
Twitter
Email

Upišite pojam koji želite pretraživati

Na našoj stranici koristimo kolačiće (cookies) kako bismo Vam mogli pružati usluge, koje bez upotrebe kolačića ne bismo bili u mogućnosti pružati. Nastavkom korištenja stranice suglasni ste s korištenjem kolačića. PRAVILA PRIVATNOSTI