Ono što se dogodilo u samo mjesec dana zaposlenima u građevinarskom sektoru u našoj županiji mora biti svojevrsni nacionalni, možda i europski rekord! Naime, kako to nazvati nego pravim pozitivnim „šokom“ u trenutno možda i najživljem sektoru u našem kraju.
Ova je tema objavljena u utorak u tiskanom izdanju Podravskog lista…
U veljači ove godine prosječna neto plaća u tom sektoru bila je 5606 kuna, a u ožujku nevjerojatan skok na 7331 kunu! Povećanje je to plaće za 1725 kuna. I ne samo to, nego je ona najveća od svih županija u zemlji, za 1200 kuna veća i od državnog prosjeka (6134 kune). U susjednoj Varaždinskoj županiji, primjerice, povećanje plaća u građevinskom sektoru bilo je 300-tinjak kuna, u Bjelovarsko-bilogorskoj smanjenje za 90 kuna. U svim ostalim županijama radi se o neznatnom povećanju, a negdje i smanjenju plaća. Podaci su to koje je prošli tjedan objavio Državni zavod za statistiku.
Posla za inspektorat
Kako je došlo do ovakvog povećanja nije potpuno jasno ni Mirku Habijancu, prvom čovjeku križevačkog Radnika i šefa Udruge građevinara Hrvatske. Dodaje tek da su od početka godine dogovorena nova pravila u korist djelatnika.
– Postoji kolektivni ugovor, minimalna plaća, dignute su osnovice plaća, očito se mnogi toga ne drže – ističe Habijanec koji podsjeća da u njegovu Radniku neto plaća ide i do 8000 kuna, a s terenom i ostalim dodacima, što je vrlo čest slučaj, radnik može mjesečno zaraditi između 10.000 i 11.000 kuna.
To je sve, kako ističe, na papiru i vidljivo pa sumnja da mnogi ne poštuju propise, što mu je, kaže, očito iz podatka da je naša županija daleko ispred prema primanjima zaposlenih u građevinarskom sektoru. Habijanec je inače poznat kao jedan od istaknutijih promicatelja povećanja prava radnika i često u medijima ističe da stanje na tržištu neće biti dobro dok se plaće u građevinarstvu u Hrvatskoj ne izjednače s, recimo onima u Njemačkoj. Njegov Radnik je očito na tom putu, no većina drugih, ako je suditi po podacima DZS-a, nije.
– Prema ovim podacima koje ste naveli i činjenici da ne bi trebalo biti moguće da su tako niski prosjeci – očito tu ima posla za inspektorat – kazuje Habijanec.
Kad govorimo o značajnim povećanjima primanja, dodajmo kako je nešto manje nego u građevinarstvu, ali opet prilično vidljivo povećanje plaća, bilo i u bankarskom i osiguravateljskom sektoru s 9090 na 10.317 kuna te u području informacija i komunikacija s 9424 na 10.556 kuna.
Kad se gleda općenit rast po svim sektorima, svaki zaposleni stanovnik naše županije u samo mjesec dana dobio je čak 429 kuna veću plaću! Naravno, radi se o prosjeku prema informacijama koje smo dobili u Državnom zavodu za statistiku, a tiču se povećanja prosječne neto plaće u ožujku u odnosu na veljaču.
Upravo taj skok u prosječnim primanjima ujedno je bio i najveći među svim županijama, a u postotku veći i od rasta prosječne plaće u Hrvatskoj. Razgovarali smo s nekoliko istaknutih poduzetnika kako bismo doznali razlog ovoga povećanja, no kažu da je tu moguće bilo više faktora, od demografskih, početka sezonskih radova, dizanja plaća u javnom i privatnom sektoru te podsjetili na masovno povećanje primanja radnika u Podravci koja, nije zanemarivo, zapošljava tisuće osoba iz lokalne zajednice. Tu svakako treba dodati i gore navedeno povećanje plaća u građevinarstvu.
Prešišali smo Varaždince
Nakon dugo vremena prosječna neto plaća u Koprivničko-križevačkoj (7040 kn) županiji veća je od one u Varaždinskoj županiji (7019 kn), a Međimurcima koji su nas lani prešišali sad smo se približili i gotovo izjednačili. Njihova je prosječna neto plaća tek šest kuna veća. Kad se gleda bruto plaća, to jest onoliko koliko radnik u stvarnosti i zaradi svom poslodavcu, tu smo bolji od Međimuraca, prosjek u našoj županiji je 9355 kuna, a kod susjeda 9224. Prema tom izračunu Podravci i Prigorci više zarade, ali više i daju. Dodajmo i kako su naše prosječne neto plaće, primjerice, gotovo 600 kuna veće od susjeda u Virovitičko-podravskoj županiji te nešto više od 300 kuna veće od onih u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji. Da bi priča o sezonskim radovima i povećanju plaća u prerađivačkoj industriji (Podravka op.a.) mogla držati vodu govore i podaci o rastu prosječnih plaća po sektorima. Prema informacijama Zavoda za statistiku, u prerađivačkoj industriji neto plaća u samo mjesec dana skočila je za 512 kuna, a u poljoprivredi 657 kuna.
PROSJEČNE NETO PLAĆE PO ŽUPANIJAMA U KN. (DZS)
| Županija | Veljača ’22. | Ožujak ’22. |
| Koprivničko-križevačka | 6611 | 7040 |
| Varaždinska | 6875 | 7019 |
| Međimurska | 6783 | 7046 |
| Virovitičko-podravska | 6374 | 6471 |
| Bjelovarsko-bilogorska | 6491 | 6728 |
| Hrvatska | 7452 | 7607 |
