Koprivničko–križevačka županija možda nema broj poslovnih subjekata koji bi je svrstavao među gospodarski najjače hrvatske regije, ali podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) pokazuju jednu važnu karakteristiku gospodarstva Podravine i Prigorja, a to je da je relativno velik dio registriranih tvrtki doista aktivan. Također, struktura poslovanja otkriva zanimljivu kombinaciju tradicionalno snažne industrije i sve razvijenijeg uslužnog sektora. Prema stanju krajem lipnja, u Koprivničko–križevačkoj županiji bile su registrirane 4.120 pravne osobe, od kojih je aktivno bilo njih 3.037. Aktivno je tako 73,7 posto registriranih pravnih osoba, dok je hrvatski prosjek 70,6 posto.
Stanje gospodarstva
Upravo taj omjer možda bolje opisuje stanje gospodarstva nego sama brojka registriranih poduzeća. Koprivničko–križevačka nema poslovnu masu Varaždinske županije, koja ima 6.071 aktivnu pravnu osobu, ni Međimurske s 4.534. Ispred nje je i Krapinsko–zagorska s 3.918 aktivnih pravnih osoba, a Bjelovarsko–bilogorska s 3.454 nešto je bliže Podravini i Prigorju. No, kada se gleda udio aktivnih društava među registriranima, slika se mijenja. Od 2.265 registriranih trgovačkih društava u Koprivničko–križevačkoj županiji aktivno je njih 2.007, odnosno gotovo 89 posto, dok u Hrvatskoj taj udio iznosi 83,4 posto. Varaždinska županija ima oko 87 posto aktivnih društava među registriranima, a Međimurska oko 88 posto. Druga karakteristika koja Koprivničko–križevačku županiju odvaja od hrvatskog prosjeka je prerađivačka industrija. U županiji je 348 aktivnih pravnih osoba u prerađivačkoj industriji, što čini oko 11,5 posto svih aktivnih pravnih osoba, a na razini Hrvatske njihov je udio 8,5 posto. To je važna razlika jer hrvatska poslovna struktura sve više naginje uslugama i na razini države među aktivnim pravnim osobama najveće udjele imaju ostale uslužne djelatnosti, stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti, trgovina i građevinarstvo. Koprivničko–križevačka tako zadržava dio industrijskog karaktera koji je tradicionalno obilježavao sjever Hrvatske, no to automatski ne znači da uslužni sektor stagnira. Upravo suprotno. U županiji je čak 720 aktivnih pravnih osoba evidentirano u skupini ostalih uslužnih djelatnosti, što je gotovo četvrtina svih aktivnih pravnih osoba. Na razini Hrvatske ta skupina čini 13,6 posto aktivnih pravnih osoba i tu se zapravo vidi šira promjena kroz koju prolazi gospodarstvo, jer industrija ostaje važna, ali se oko nje stvara sve širi sloj uslužnih djelatnosti.
Usporedbe sa susjedima
Usporedba sa susjednim županijama dodatno pokazuje koliko su regionalne razlike značajne. Varaždinska županija ima osjetno veću poslovnu bazu od Koprivničko–križevačke, i po pravnim osobama i po obrtima i slobodnim zanimanjima. Međimurje također ima više aktivnih pravnih osoba, dok je Krapinsko–zagorska između njih i Koprivničko–križevačke. Kod trgovačkih društava razlike su također vidljive. Varaždinska ima 4.757 aktivnih društava, Međimurska 3.553, Bjelovarsko–bilogorska 2.452, Krapinsko–zagorska 2.870, a Koprivničko–križevačka 2.007. Kada se županije promatraju u nacionalnom kontekstu, razlika između najvećih gospodarskih središta i ostatka Hrvatske postaje još izraženija. Gotovo trećina registriranih pravnih osoba nalazi se u Gradu Zagrebu koji je gospodarska kategorija za sebe, a nekoliko velikih urbanih i turističkih regija čine drugi krug. Sjever Hrvatske, uključujući Koprivničko–križevačku županiju, pripada skupini regionalnih gospodarstava koja imaju manju ukupnu poslovnu masu, ali često specifičniju strukturu. U slučaju Koprivničko–križevačke, ta specifičnost proizlazi prije svega iz kombinacije industrije, trgovine, građevinarstva i usluga, a zanimljivo je da više od polovice aktivnih pravnih osoba (54,2 posto) ima između jednog i devet zaposlenih, dok je čak 34,8 posto aktivnih pravnih osoba bez zaposlenih, a samo 2,6 posto ima 50 zaposlenih ili više.
FOTO ilustracija
