piše: Robert Mihaljević
Poznati su poslovno-financijski pokazatelji tvrtki koje posluju na području Koprivničko-križevačke županije. Tijekom protekle godine najveće kompanije uglavnom su ostvarile rast prihoda, dobiti i prosječnih neto plaća, uz neke iznimke. Glavna je novost na ljestvici top 10 najvećih u našoj županiji to da se u elitno društvo probio kalinovački Rasco, tvrtka koja proizvodi strojeve i vozila za održavanje prometnica i gradskih ulica. Rasco je upao na desetu poziciju najvećih, i to za dlaku jer je imao tek par desetaka tisuća eura veći prihod od Podravske banke. Rasco je ostvario promet od 32,73 milijuna eura, a Poba oko 32,7 milijuna.
Iz društva najvećih u Koprivničko-križevačkoj županiji ispala je tvrtka Bilokalnik – industrija papirne ambalaže koja je lani ostvarila 25,8 milijuna eura poslovnih prihoda uz pad od 9 posto. Predlani je bila na desetoj poziciji. Zanimljivo je kako to koincidira s odlukom većinskog vlasnika, britanskog ambalažerskog diva DS Smith, da iz Bilokalnika istisne sve manjinske dioničare. DS Smith je danas 100-postotni vlasnik Bilokalnika što je, kako se govori, uvod u gašenje tvrtke koja bi mogla poslovati tek kao izdvojeni proizvodni pogon, bez pravne osobnosti. Sigurno je da Bilokalnik-Ipa kao dioničko društvo uskoro više neće postojati pa poslovanje više neće biti toliko transparentno jer neće biti obveze objave periodičnih izvještaja i svih važnih informacija na Zagrebačkoj burzi.
Najveći rast prihoda tijekom prošle je godine imao križevački građevinski div Radnik, čak 34 posto u odnosu na prethodnu godinu. Radnik je, kako je Podravski već pisao, imao povijesno najbolje poslovne brojke. Važno je naglasiti i kako je tvrtka po prosječnoj neto plaći prošle godine završila na drugom mjestu u top 10 najvećih u županiji, i to odmah iza tradicionalno najizdašnijeg Belupa, koji je i dalje prvi. Kako ne bi bilo zabune, riječ je o prosječnoj neto plaći u koju ulaze primanja svih zaposlenika. Dakle, radnika u pogonu, rukovoditelja, menadžera, uprave. Plaće običnih radnika, dakako, osjetno su niže od toga prosjeka, ali statistika Financijske agencije uzima u obzir masu plaće koja se dijeli s prosječnim brojem zaposlenih prema satima rada.
Primjerice, u lanjsku prosječnu neto plaću u Belupu od 1809 eura ne ulaze ni radnici, odnosno radnice koji su tijekom prošle godine bili na bolovanju ili porodiljnom dopustu. Odnosno, kojima se plaća isplaćivala na teret države. Zbog toga je u stvarnosti prosjek neto plaće ipak nešto niži nego što to u svojem statističkom prikazu objavljuje Financijska agencija. Kad je riječ o plaćama, treba istaknuti još dvije tvrtke: Podravku i križevačkog trgovačkog diva KTC. One su dizanjem plaća lani za nekoliko mjesta skočile na top ljestvici najvećih u županiji, uz trend rasta i ove godine. Kako su plaće u Podravki i KTC-u i ove godine veće nego prošle, za očekivati je novi uspon na toj ljestvici u 2024. godini. U top 10 najvećih koprivnička pivovara Carlsberg jedina je prikazala pad prosječne neto plaće, i to za osjetnih desetak posto. No, u njihovu slučaju situacija nije tako dramatična s obzirom na to da zaposlenici imaju pravo na godišnje bonuse za dobru prodaju, koji se također uračunavaju u prosjek. Nekad su ti bonusi veći, a nekad manji.
Dvije su tvrtke pak prošle godine u tom društvu završile s prosječnom plaćom nižom od 1000 eura. To je križevački lanac poljoljekarni Poljocentar s neto plaćom od 815 eura koja je, nota bene, čak 21,5 posto veća nego predlani. Uz nju se našao i Rasco iz Kalinovca s prosječnom neto plaćom od 942 eura (oko 9,3 posto viša nego prethodne godine). Kad je riječ o prometu, uz tvrtku Radnik iznadprosječan rast lani je ostvario i koprivnički veletrgovac žitaricama Mauthner u austrijskom vlasništvu. Ta je kompanija imala prihode veće od 100 milijuna eura, uz skok od čak 21 posto u odnosu na predlani. Veći se promet dogodio unatoč drastičnom padu cijena žitarica prošle godine, što upućuje na zaključak kako su u tom postotku financijskog rasta ključne bile količine, a ne cijene.
Prilično visok rast prometa prošle je godine imao i križevački trgovački lanac Robin, koji je poslovao s prihodima od otprilike 31 milijun eura uz skok od gotovo 19 posto. No, i Robin i Podravska banka na koncu nisu upali u top 10 najvećih u županiji: završili su na dvije pozicije ispod zadnjeg Rasca koji je, dakle, bio deseti. S druge strane, značajan pad prometa prikazale su tri tvrtke, od kojih je jedna, Bilokalnik, zbog tog pada ispala iz top 10. Tvornica podložaka za jaja Hartmann bilježi pad prometa od čak 20 posto u odnosu na 2022. godinu, a đurđevačka parketarska industrija Bauwerk pad od 16 posto. Hartmann je, dakle ostao bez petine, a Bauwerk bez šestine predlanjskog prometa. Ipak, poslovanje te dvije tvrtke svakako treba gledati u ranijem svjetlu. Bauwerk je, naime, pretprošle godine ostvario rast prometa od 45 posto, a Hartmann od nevjerojatnih 58 posto u odnosu na 2021. godinu. Kad se, dakle, uprosječe podaci za protekle dvije godine te ih se usporede s 2021. godinom, to su i dalje više nego dobre brojke.
FOTO arhiva
