Ludbreški hren dobio je europsku zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla, objavila je Europska komisija u Službenom listu Europske unije. Time je ovaj naziv proizvoda upisan u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla te zaštićen na području cijele Europske unije. Postupak zaštite naziva „Ludbreški hren“ pokrenuo je „EUVITA“ Cluster za ruralni razvoj i poduzetništvo iz Varaždina, koji je zahtjev podnio Ministarstvu poljoprivrede.
– Ovo priznanje moglo bi povećati interes mladih poljoprivrednika da se odluče za uzgoj hrena. Potražnja za hrenom i vezanim proizvodima vrlo je dobra. Iako se ona veža za Uskrs, postigli smo da se hrana konzumira i u ostatku godine. Da smo sada za Uskrs imali i dvostruko više hrena, sve bi prodali, ali interesa za kooperacijom baš i nema. Hren je zimska kultura i radovi se ponekad odvijaju na niskim temperaturama, ali je u smislu plasmana jako zahvalan. Oni koji počinju ne moraju planirati proizvodnju na više od pola hektara pa se uzgoj hrena može obavljati i kao sekundarni posao – navela je Bojana Makar, vlasnica ludbreške tvrtke Agro Altera koja se bavi uzgojem hrena te je zapravo začetnik ove uspješne priče.
– Veliko je ovo priznanje za moju obitelj, koja se uzgojem hrena počela baviti u osamdesetim godinama prošlog stoljeća. Sve to ne bi bilo moguće bez Clustera EUVITA i gospodina Novaka, Varaždinske županije te pročelnika Vinceka – zaključila je Makar. Ludbreški hren je korijen povrtne kulture dobivene kultivacijom samonikle biljke hrena (Armoracia rusticana P. Gaertn., B. Mey. Et Schreb.), koja kao autohtona vrsta i istoimena čuvana sorta raste isključivo na području Varaždinske županije. Korijen Ludbreškog hrena predstavlja podzemni dio korijena i često je razgranjen, valjkast, zadebljao i mesnat te ima prepoznatljiv i pravilan, blago konusni oblik okruglastog presjeka. Odlikuju ga ljutina, oštrina i osvježavajući okus, a konzumira se kao svježi proizvod, prvenstveno kao prilog i dodatak jelima.
Uz prirodne karakteristike proizvodnog područja, za proizvodnju Ludbreškog hrena ključan je ljudski čimbenik, koji podrazumijeva tradicionalan način sadnje i poznavanje tehnologije uzgoja hrena, koji su važni za održavanje karakteristika čuvane sorte. Vještina uzgoja važna je od pripreme sadnica do dorade korijena za tržište, a specifičnost je i dorada biljke tijekom vegetacije te prepoznavanje optimalnog stupnja zrelosti kako bi se u konačnici dobio korijen prepoznatljivog oblika i senzorskih svojstava. Republika Hrvatska sada ima 48 proizvoda čiji je naziv registriran u Europskoj uniji kao zaštićena oznaka izvornosti ili zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla, a isti se vode u registru za poljoprivredne i prehrambene proizvode. Uz sada novoregistrirani naziv Ludbreški hren, registrirani su i nazivi proizvoda: Samoborski bermet, Krčki pršut, Ekstra djevičansko maslinovo ulje Cres, Neretvanska mandarina, Ogulinsko kiselo zelje/Ogulinski kiseli kupus, Baranjski kulen, Lički krumpir, Istarski pršut/Istrski pršut, Drniški pršut, Dalmatinski pršut, Poljički soparnik/Poljički zeljanik/Poljički uljenjak, Zagorski puran, Krčko maslinovo ulje, Korčulansko maslinovo ulje, Paška janjetina, Šoltansko maslinovo ulje, Varaždinsko zelje, Slavonski kulen/Slavonski kulin, Međimursko meso ‘z tiblice, Slavonski med, Lička janjetina, Istra, Paška sol, Zagorski mlinci, Paški sir, Bjelovarski kvargl, Brački varenik, Varaždinski klipič, Malostonska kamenica, Rudarska greblica, Dalmatinska pečenica, Dalmatinska panceta, Lički škripavac, Bračko maslinovo ulje, Zagorski bagremov med, Zagorski štrukli/Zagorski štruklji, Meso istarskog goveda – boškarina/Meso istarskoga goveda – boškarina, Samoborska češnjovka/Samoborska češnofka, Lumblija, Goranski medun, Dalmatinska janjetina, Slavonska kobasica, Komiški rogač, Novigradska dagnja, Varaždinsko bučino ulje, Meso turopoljske svinje i Meso crne slavonske svinje.
