Kraj rujna ne znači nužno i kraj radova u povrtnjaku. Iako je za velik dio jesenske sjetve u kontinentalnoj Hrvatskoj već prilično kasno, na praznim gredicama još se mogu posijati pojedine vrste kojima odgovaraju niže temperature. Ako vrijeme posluži, neke od njih moguće je ubrati još prije ozbiljnijih zimskih hladnoća.
Najbolji izbor u ovom trenutku je rotkvica. Riječ je o povrću kratke vegetacije kojem odgovara hladniji dio godine. Prema stručnim preporukama za uzgoj povrća u Hrvatskoj, rotkvica se za jesenski uzgoj sije od kraja kolovoza i tijekom rujna, a vegetacija u jesenskom uzgoju traje približno 45 do 50 dana. To znači da rotkvica posijana posljednjih dana rujna u sjevernoj Hrvatskoj još ima realnu mogućnost za berbu tijekom studenoga, posebno ako jesen bude blaga. Ipak, datum berbe ne može se unaprijed jamčiti jer će s kraćim danima i padom temperature rast postupno usporavati.
Rotkvica je upravo zbog brzog razvoja zanimljiva za popunjavanje gredica koje su ostale prazne nakon ljetnih kultura. Sije se izravno u tlo, na približno jedan do jedan i pol centimetar dubine. Tijekom nicanja i razvoja važno je održavati tlo ravnomjerno vlažnim. Duga sušna razdoblja i neujednačena opskrba vodom nisu poželjni ako želimo kvalitetan korijen.
Još jedna kultura koju vrijedi imati na umu je matovilac. Njegova sjetva počinje krajem kolovoza, a dobro podnosi hladnoću. Međutim, upravo kod matovilca postoji važna razlika između ranije i kasnije sjetve. Do berbe može proći 30 do 40 dana, ali kod kasnije sjetve 60 dana ili više. Stručna literatura za Hrvatsku navodi da matovilac iz kasnijih rokova sjetve u kontinentalnom dijelu zemlje može za berbu dospjeti tek u proljeće. Zbog toga krajem rujna u Podravini, Međimurju, Varaždinskom kraju i drugim dijelovima sjeverne Hrvatske nije opravdano tvrditi da će matovilac sigurno biti spreman prije zime. Vrijedi ga posijati za jesensko zimski uzgoj, ali vrijeme berbe ovisit će ponajprije o temperaturama tijekom listopada i studenoga.
Slično vrijedi za špinat. On voli umjerenije temperature, a postoje i sorte namijenjene prezimljavanju. Kraljevsko hortikulturno društvo preporučuje nastavak rujanske sjetve špinata za prezimljavanje, dok hrvatska stručna literatura jesensku sjetvu u kontinentalnom području smješta ranije. Ako se špinat sije tek krajem rujna na sjeveru Hrvatske, stoga ga je sigurnije promatrati kao kulturu za produženu jesensku sezonu i prezimljavanje nego unaprijed obećavati berbu prije zime.
Moguća je i sjetva pojedinih zimskih i lisnatih salata, ali ovdje je posebno važno odabrati sortu namijenjenu jesenskom odnosno zimskom uzgoju. Nije svaka salata prikladna za iste rokove sjetve i niske temperature. Kasna jesenska sjetva ima još jednu specifičnost. Podatak na vrećici sjemena da je povrće spremno za 30, 40 ili 50 dana ne treba shvatiti kao točan rok bez obzira na godišnje doba. Dani su krajem rujna sve kraći, sunčeva je svjetlost slabija, a temperature postupno padaju. Zbog toga ista biljka u listopadu i studenome može rasti sporije nego tijekom proljeća.
Prije sjetve s gredice je dobro ukloniti ostatke prethodne kulture i korov te površinski prorahliti tlo. Ako nema dovoljno kiše, nakon sjetve potrebno je održavati vlagu jer je ona ključna za ravnomjerno klijanje i nicanje. Hrvatski agronomski izvori također naglašavaju važnost poznavanja vremena pojave prvih mrazova jer se upravo prema tome usklađuju kasni rokovi sjetve i očekivana berba.
FOTO ilustracija
