Podravski favicon - Podravina i Prigorje - Koprivnica - Križevci - Đurđevac - Ludbreg - Aktualne vijesti - Zanimljivosti - Fotogalerije
DOK TROŠKOVI I ZAPOSLENOST RASTU, BROJ PACIJENATA I ZAHVATA OSJETNO PADA

Bolnica ima 100 liječnika i sestara više nego prije 10 godina, ali broj operacija je upola manji

piše: Robert Mihaljević

Od 1. siječnja iduće godine država će preuzeti vlasnička i upravljačka prava nad svim županijskim bolnicama u Hrvatskoj. Model u kojem su županije bile odgovorne za kadrovsku politiku i bolničko poslovanje pokazao se potpunim promašajem. Vidljivo je to iz rastućeg duga bolničkog sustava, potpunog gubitka kontrole nad bolničkim troškovima i zapošljavanjem te odsutnošću bilo kakvih suvislih reformi. Kao da su svi digli ruke od bolničkog sustava u zemlji pa što Bog dade i Majka Božja.

No, božja je pomoć, čini se, potpuno izostala, pa su se resorni ministar Beroš i državna zdravstvena riznica našli u grdim problemima. Bog nije pomogao ni koprivničkoj bolnici, premda je na čelu njezinog upravnog vijeća godinama, sve do prosinca lani kad se posvađao sa županom, bio gimnazijski vjeroučitelj i svećenik laik Miljenko Flajs. I to milošću i providnošću župana Darka Korena, predstavnika vlasnika bolnice koji je odlučio da na čelu upravnog vijeća te prevažne ustanove bude upravo član njegove stranke, vjeroučitelj i županijski vijećnik Flajs. Pa što Bog dade i sreća junačka.

Usput su za ravnatelja bolnice imenovali šefa križevačkog HDZ-a dr. Matu Devčića, također milošću i providnošću župana i njegovih koalicijskih partnera iz Devčićeve stranke. Pa što Bog dade i Majka Božja Molvarska. No, molitve i nakane očito nisu urodile plodom pa je najvažnija županijska zdravstvena ustanova iz godine u godinu tonula u sve veći minus i ne pomišljajući da se pokuša reformirati. Istinabog, županijske vlasti, upravno vijeće na čelu s Flajsom i ravnatelj Devčić svih su ovih godina samo glumili da su glavni u toj ustanovi jer je svu lovu, dakle ključne prihode, i dalje osiguravala država. Pa je onda na koncu najpoštenije da država i upravlja bolnicama i njihovim troškovima. I da za sve odgovara. Kako će to izgledati, odnosno hoće li se ministar Vili Beroš također pouzdati u milost i providnost Božju – ostaje da se vidi.

Kako bilo, od prvog dana iduće godine i naša će bolnica postati državna, a ne više županijska ustanova. Nakon pravnih procedura, izmjena statuta i svih potrebnih dokumenata, do početka travnja Vlada RH imenovat će članove upravnih vijeća svih bolnica te će izabrati v.d. ravnatelja bolnice do provedbe javnog natječaja. Zasad se zna kako će jedan član upravnog vijeća svakako biti predstavnik županije, a kod imenovanja ravnatelja tražit će se suglasnost župana. Cilj vlasničkih promjena je bolje upravljanje troškovima i dugom, ali i listama čekanja te zapošljavanjem i nabavom koja će, po svemu sudeći, biti objedinjena za sve bolnice. Iz Ministarstva zdravstva proteklih tjedana stižu uvjeravanja kako neće biti ukidanja i spajanja bolnica. No, neki oblik spajanja i racionalizacija svakako će se morati dogoditi jer se samo tako mogu značajno smanjiti troškovi. U Ministarstvu to zovu funkcionalnom integracijom. To konkretno znači kako bi neke bolnice mogle ostati bez neučinkovitijih odjela s malo iskorištenih kreveta, liječnika i obrtaja pacijenata. Nema nikakve sumnje kako će se smanjivati broj akutnih kreveta tamo gdje se to pokaže potrebnim za efikasnije poslovanje i bolje upravljanje troškovima i ljudskim potencijalima.

Da nešto dubinski i fundamentalno ne štima s bolničkim sustavom u Hrvatskoj može se iščitati iz javno dostupnih podataka o poslovanju svih bolnica u državi. Prije svega, ne treba biti neki veliki stručnjak pa zaključiti kako su za zemlju veličine Hrvatske previše ukupno 62 bolnice, da je previše odjela i kreveta u tim bolnicama jer je sve manje pacijenata. Danas imamo oko 400.000 stanovnika manje nego prije deset godina, ali broj zaposlenih raste. O troškovima da se ne govori. Evo primjera Opće bolnice „Dr. Tomislav Bardek“ u Koprivnici. Prije deset godina, tijekom 2013., službeni bolnički izvještaji otkrivaju kako je u toj ustanovi bilo zaposleno ukupno oko 570 zdravstvenih djelatnika. U koprivničkoj se bolnici iste godine liječilo više od 18.000 pacijenata, a obavljeno je oko 6650 velikih operativnih zahvata i 5350 manjih u dnevnoj bolnici i dnevnoj kirurgiji. Ugovoreni kreveti imali su popunjenost od 76 posto. Koprivnički kirurzi te su 2013. godine ukupno obavili oko 12.000 svih operativnih zahvata. I sve to za 180 milijuna kuna, koliko su iznosili svi godišnji troškovi.

Ovdje je važno naglasiti kako je 2013. godine Hrvatska ušla u Europsku uniju, što je dovelo do početka snažnog odljeva kadrova svih profila i zanimanja na zapad. Tržište rada u EU nam se vrlo brzo potpuno otvorilo, a liječnici i medicinske sestre u većem su broju počeli odlaziti na rad u zemlje bogatije i platežno moćnije od Hrvatske. S obzirom na vrišteće medijske naslove, očekivali smo pravu kataklizmu i sveopći kolaps bolničkog i zdravstvenog sustava u državi. No, je li se to doista dogodilo onako kako smo mislili i kako su nam svih tih godina prezentirali? Jeste li, dakle, dobro zapamtili službene brojke iz koprivničke bolnice tijekom 2013. godine? Jeste? Onda dobro, sad ćemo vam predstaviti brojke iz prošle godine, desetljeće nakon naše referentne sa službenim EU članstvom Hrvatske.

Deset godina kasnije, situacija je sljedeća: koprivnička bolnica ima ukupno 672 zdravstvena djelatnika, što je 17 posto ili stotinu više nego prije deset godina. Ne vjerujete? Javite se, poslat ćemo vam službene, verificirane papire – financijske izvještaje i izvještaje o radu sa svim relevantnim podacima. Lani je, da krenemo dalje, u koprivničkoj bolnici ukupno obrađeno oko 13.400 pacijenata, što je 26 posto ili 4600 pacijenata manje nego tijekom 2013. godine. Popunjenost kreveta bila je nešto manja od 61 posto, ali i osjetno manja od godine na koju se referiramo. Tijekom prošle je godine u našoj bolnici obavljeno ukupno oko 6550 svih operacija: 5070 velikih i 1480 manjih u dnevnoj bolnici i dnevnoj kirurgiji. Ukupno je to čak 45 posto manje nego prije deset godina, a broj malih, dnevnih operativnih zahvata manji je za nevjerojatnih 72 posto! Prema toj statistici, koprivnički su kirurzi tijekom 2013. godine svaki dan, dakle i vikendom, obavili gotovo 33 male i velike operacije, a tijekom prošle godine jedva 18. Gotovo upola manje.

I na koncu pogađate: jedino što je uz broj zaposlenih snažno raslo su ukupni bolnički troškovi: lani su iznosili 294 milijuna kuna i bili su veći za čak 63 posto u odnosu na troškove prije deset godina. A ove će godine biti i veći, ako je suditi po polugodišnjem financijskom izvještaju bolnice: u prvih šest mjeseci troškovi su iznosili 20,3 milijuna eura pa će ovim tempom do kraja godine sigurno probiti 40 milijuna eura (što je više od 300 milijuna kuna). Bolnički gubitak u prvih šest mjeseci ove godine iznosi oko 1,5 milijuna eura, pa je akumulirani minus iz proteklih godina već probio iznos od 14 milijuna eura (više od 105 milijuna kuna). Već je godinama jasno da ovako više ne ide. Da se broj pacijenata rapidno smanjuje, a troškovi i liste čekanja brutalno rastu. Godinama je, naime, svakome s imalo mozga u glavi jasno da je u zdravstvenom sustavu nešto postavljeno fatalno krivo. Zbog toga zaprepašćuje nepodnošljiva lakoća postojanja svih onih koji o tom sustavu brinu i donose ključne odluke.

BOLNIČKE BROJKE

2022.2013.
Zdravstvenih djelatnika672573
Obrađeno pacijenata13.40018.000
Velike operacije50746650
Male operacije14825350
Popunjenost kreveta61%76%
Ukupni troškovi294 mil.180 mil.

FOTO Arhiva

Halo, Podravski!

Imate priču, vijest, fotku ili video?
Nešto vas muči ili želite nešto/nekoga pohvaliti?
Javite nam se!

Svoju je štalu pretvorio u galeriju

VIDEO Pero: “Boli me što Đurđevac nije htio prihvatiti moju donaciju”

Između Đurđevca i Kalinovca

UPRAVO Sudar Peugeota i Golfa na Podravskoj magistrali

VELIKI JUBILEJ

FOTO Ivan Tambolaš proslavio svećenički zlatni pir: Bog nas voli onakve kakvi jesmo


Search

Upišite pojam koji želite pretraživati