U prosincu prošle godine na području Koprivničko–križevačke županije bio je 42.901 radno aktivni stanovnik, što je za 2.350 više nego samo četiri godine ranije, kada ih je bilo 40.651. Pokazuju to najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku, što je povećanje za nekih 5,5 posto u samo četiri godine. Od toga je u prosincu prošle godine bilo zaposleno 41.544 ljudi u Koprivničko–križevačkoj županiji, dakle gotovo tisuću više nego što je samo četiri godine ranije uopće bilo registriranog radno aktivnog stanovništva. Od toga je 35.624 ljudi bilo zaposleno u pravnim osobama, što je za gotovo 3.200 ljudi više nego u prosincu 2020. godine, kada je u pravnim osobama u Koprivničko–križevačkoj županiji radilo 32.432 ljudi.
Ispod prosjeka države
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, samo je 1.357 radno aktivnih ljudi u Koprivničko–križevačkoj godini bilo nezaposleno, što je 3,2 posto dok je u 2020. godini nezaposlenih bilo 2.117 i stopa registrirane nezaposlenosti iznosila je 6,8 posto. To znači da se broj nezaposlenih stanovnika u četiri godine smanjio za otprilike njih 750, a stopa nezaposlenosti se i više nego prepolovila. Koprivničko–križevačka županija je po stopi nezaposlenosti krajem prošle godine bila ispod državnog prosjeka koji je iznosio 5,1 posto, a manju stopu nezaposlenosti imale su tek Zagrebačka (2,8), Krapinsko–zagorska (2,8), Varaždinska (2,9) i Istarska županija (2,9) te Grad Zagreb (2,6 posto). Koprivničko–križevačka županija je nešto iznad državnog prosjeka po porastu broja zaposlenih u pravnim osobama. Dok je u godinu dana taj prosjek na državnoj razini iznosio 2,1 posto, u Koprivničko–križevačkoj županiji bio je 2,3 posto, no ono što može zabrinjavati je stagnacija neto plaća posljednjih nekoliko mjeseci. Jer nakon što je u ožujku prošle godine došlo do snažnog porasta plaća u odnosu na veljaču, podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da su od tada plaće čak u padu. Prosječna mjesečna neto plaća u Koprivničko–križevačkoj županiji isplaćena za veljaču prošle godine iznosila je tako 1.124 eura, da bi plaća za ožujak skočila na 1.216 eura. Bio je to porast od gotovo 8,2 posto, a do toga je došlo isključivo zbog porasta plaća u javnom i državnom sektoru uoči parlamentarnih izbora prošle godine u travnju. Posljednji podaci o isplaćenim neto plaćama za rujan prošle godine pokazuju da su nam primanja počela čak i padati od famoznog predizbornog povećanja u prvoj polovici godine. Istraživanje Državnog zavoda za statistiku tako pokazuje da je prosječna mjesečna neto plaća za rujan, odnosno plaća koja se na računima građana našla mjesec kasnije, iznosila 1.205 eura. Ili 11 eura manje nego pola godine ranije.
Povećanje minimalca
Doduše, na značajan rast plaća za ožujak bitno je utjecao i sektor financija, jer ožujak je mjesec u kojem si članovi uprava banaka i menadžeri isplaćuju bonuse za prošlu godinu. U djelatnosti financija neto plaće za veljaču prošle godine iznosile su 1.505 eura, a za ožujak 1.705 eura, odnosno 200 eura ili 13,2 posto više. No, ako u ovom sektoru usporedimo plaće iz veljače i rujna, tada je došlo do pada od 50 eura jer je tada isplaćeno 1.454 eura. U razdoblju od ožujka do rujna došlo je do pada plaće u sektoru koji zapošljava najveći broj ljudi, odnosno u prerađivačkoj industriji. I to za 70 eura neto, jer plaća je u prerađivačkoj industriji u ožujku iznosila 1.166 eura, a u rujnu 1.096 eura. Ako uzmemo u obzir da je ožujak mjesec kada si bonuse isplaćuju i članovi uprava i menadžeri u poduzećima pa je vjerojatno i to dovelo do povećanja plaća za ožujak, kao referentni mjesec za prerađivačku djelatnost uzet ćemo veljaču. Tada je prosječna mjesečna neto plaća iznosila 1.066 eura ili tek 30 eura manje nego sedam mjeseci kasnije. U tih sedam mjeseci plaće su recimo u djelatnosti javne uprave i zdravstva porasle za gotovo 200 eura, a u obrazovanju 230 eura. Za očekivati je da će prosječne mjesečne neto plaće u prvim mjesecima ove godine opet doživjeti određeni porast jer je odlukom Vlade RH od početka godine povećana minimalna plaća, a koliko je rasla saznat ćemo vrlo brzo.
